Milorad Dodik se sastao s premijerima Mađarske i Slovenije Viktorom Orbanom i Janezom Janšom.
Šta god neko mislio o politici Dodika, a pristojni ljudi misle sve najgore, ne može se reći da ona nema svoj pravac i svoje saveznike.
ANALIZA
Dodik i SNSD s desničarskim političkim frakcijama u svijetu već godinama održavaju dobre odnose
Orban posjetio Dodika u Laktašima. Agencije
Milorad Dodik se sastao s premijerima Mađarske i Slovenije Viktorom Orbanom i Janezom Janšom.
Šta god neko mislio o politici Dodika, a pristojni ljudi misle sve najgore, ne može se reći da ona nema svoj pravac i svoje saveznike.
Dodik i SNSD s desničarskim političkim frakcijama u svijetu već godinama održavaju dobre odnose. Osim s Orbanom i Janšom, SNSD sarađuje sa Slobodarskom strankom u Austriji, Sjevernom ligom u Italiji, čiji je lider Mateo Salvini (Matteo Salvini) bio i premijer između 2018. i 2019. godine, francuskim Nacionalnim savezom (bivšim Nacionalnim frontom) Marin le Pen (Marine), a njegovi bliski i dobri odnosi sa zvaničnom Moskvom se konstantno potvrđuju Dodikovim čestim sastancima s Lavrovom i Putinom te bezrezervnom podrškom koju Rusija pruža njegovim zahtjevima.
Dodik se redovno sastajao i s predsjednikom Slobodarske partije i bivšim austrijskim vicekancelarom Hajnc-Kristijanom Štraheom (Heinz-Christian Strache), koji se povukao nakon čuvene afere “Ibica”. Štrahe je bio jedan od rijetkih evropskih lidera koji su otvoreno govorili kako Republika Srpska “ima pravo na nezavisnost”.
Dodik i Janša. Agencije
Nedugo prije Dodikovog susreta s Janšom i Orbanom Željka Cvijanović posjetila je, također, Mađarsku i Poljsku, gdje se sastala s njihovim zvaničnicima. U obje zemlje vladaju desničarske antiliberalne stranke.
Naravno, jasno je šta je motivirano posljednjim susretima i Dodika i Cvijanović: rukovodstvo RS traži podršku za posljednju avanturu udara na državu i jednostrano preuzimanje nadležnosti BiH.
Dodik se povezao i odlično uklopio među one koji u današnjem svijetu jedini i mogu podržavati njegovu ultranacionalističku separatističku politiku - populističke desničare, tj. “suvereniste”, kako sami sebe vole nazivati, koji danas vladaju u nekoliko država u Evropi, te predstavljaju respektabilnu silu u još nekoliko njih. Dodik se u tom svijetu nametnuo kao ravnopravan partner, koji je rado viđen među predsjednicima i premijerima iz tog bloka.
Stoga, kada Dodikov lobista u SAD Obrad Kesić izjavljuje da trenutno sedam članica EU podržava otcjepljenje RS, to možda i nije tako daleko od istine.
I možda ne ni bila tolika opasnost u tome što nacionalistička desnica podržava otcjepljenje RS koliko pitanje s kojim jakim političarima koji podržavaju cjelovitu, multietničku i građansku BiH probosanski lideri danas uopće sarađuju.
Postoje li socijaldemokratski, liberalni, demokršćanski lideri s kojima se susreće neko od naših političara?
Članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović uglavnom se susreću s nižim zapadnim funkcionerima na službi u BiH i ne mogu doprijeti do ozbiljnijih državnika.
Lider SDA Bakir Izetbegović svoju je vanjsku politiku potpuno podredio bezrezervnom služenju interesima turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), pa je tako i veći dio jedinstvenog susreta s Angelom Merkel 2018., prema tvrdnjama svjedoka, potrošio na prepirke s njemačkom kancelarkom oko toga je li Erdoanu trebalo dozvoliti da u Sarajevu održi predizborni skup, koji mu je u Njemačkoj bio zabranjen.
Solidna diplomatska mreža koju smo imali poslije rata uglavnom je razorena, naši lideri ne uživaju gotovo nikakav ugled i nemaju veze u svijetu, a političari sa Zapada koji su poslije rata zbog stradanja i odbrane građanskih vrijednosti imali simpatije prema BiH uglavnom više nisu na sceni.
Danas, kada se Bošnjaci očajnički nadaju zapadnoj intervenciji da se zaustavi Dodikov avanturizam udara na državu i institucije, čini se da ih u svijetu sve manje lidera čuje.
No, očekivani je to rezultat najmanje jedne decenije neodgovorne i pogubne vanjske politike.
Uljeto 2018. godine sadašnja predsjednica RS Željka Cvijanović u Vašingtonu se sastala sa Stivom Benonom (Steve Bannon), jednim od idejnih tvoraca izborne kampanje Donalda Trampa (Trump) i glavnim strategom Bijele kuće u prvih sedam mjeseci njegovog mandata. Benon je važio za svojevrsnog „desničarskog Soroša“, ideologa globalne nacionalističke desnice koji je nastojao u jednu globalnu organizaciju okupiti desničarske lidere kako bi radili na preuzimanju zapadnih. Podsjetimo da je Benon uhapšen 2020. vezano za prevare u prikupljanju novčanih sredstava tokom predizborne kampanje Donalda Trampa.
PRIVREDNI GIGANTI
LEGENDARNI BH. STRUČNJAK
"ŽENE SU MI DOŠLE GLAVE"
JUŽNA INTERKONEKCIJA
HAOTIČNO STANJE
PJEVAČ U PROBLEMU