Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo danas je prezentirala godišnji izvještaj o radu ovog ministarstva.

Kako je rekla u ovoj godini usvojen je Zakon o zaštiti okoliša, a na koji se čekalo dosta dugo.

- Kroz Parlament je prošao nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode kao i nacrt Zakona o zaštiti zraka. Ministarstvo je skupa s USAID-om radilo na strategiji razvoja i nadamo se da ćemo ga početkom godine poslati na usvajanje u Parlament. Također, radimo na strategiji o zaštiti okolišau saradnji s ambasadom Švedske - rekla je Đapo.

Pet uredbi i 15 pravilnika

Već dvije i po godine se radi na ovoj strategiji i ministrica Đapo se nada da će do maja imati spreman dokument.

- Protekle godine usvojeno je pet uredbi, a ministarstvo je donijelo 15 pravilnika. U 2021. godini Sektor za turizam i ugostiteljstvo je provodio aktivnosti na izradi zakona iz oblasti turizma i ugostiteljstva, koji su usklađivani sa legislativom EU. Cilj donošenja Zakona o turizmu je poboljšanje postojećih zakonskih rješenja u oblasti turizma, na način da je zakonom uređeno donošenje strateških dokumenata, licenciranje putničkih agencija, postupak polaganja stručnog ispita za voditelja poslovnice, postupak polaganja stručnog ispita turističkog vodiča. Na zahtjev turističkih vodiča ova oblast je poboljšana tako da je turističkim vodičima data mogućnost registracije kao pravnog i fizičkog lica registrovanog kod nadležnog općinskog/gradskog organa, mogućnost zapošljavanja u putničkim agencijama, mogućnost sezonskog zapošljavanja, te dopunskog i dodatnog zanimanja, što važećim zakonom nije propisano - rekla je Đapo.

Zakon o boravišnoj taksi

Zakonom o boravišnoj taksi uređuje se obaveza plaćanja boravišne takse, obveznici i način plaćanja, visina boravišne takse, naplata, uplata i raspodjela sredstava od boravišne takse u omjeru 80 posto jedinicama lokalne samouprave, 10 posto kantonima i 10 posto Federaciji BiH.

- Kroz dolazak i boravak turista vršit će se prikupljanje boravišne takse koja će se usmjeravati isključivo za unapređenje, promociju, marketing i propagandu turističkih destinacija, kako bismo privukli što veći broj turista iz različitih zemalja i potaknuli otvaranje novih tržišta - naglasila je ministrica.

Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti oblast ugostiteljstva usklađena je sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom o slobodnom kretanju roba i usluga, te Uredbom o sigurnosti hrane, a sve u cilju dostignuća većeg nivoa usluga u oblasti ugostiteljstva.

Izrada Strategije

U 2021. godini FMOIT je u saradnji sa Projektom USAID Turizam i Privrednom komorom Federacije BiH provodilo aktivnosti na izradi Strategije razvoja turizma FBiH uz učešće svih kantona, Saveza općina i gradova, Federalnog zavoda za programiranje, Gender centra Federacije BiH, te kroz javnu raspravu u izradi dokumenta su uzeli učešće i predstavnici privatnog sektora, turističkih zajednica kantona, udruženja, obrazovnih institucija i drugi.

Izrada zakona i Strategije razvoja turizma FBiH su u završnoj fazi, te će biti upućeni Vladi FBiH na razmatranje i usvajanje.

Donesen Zakon o zaštiti okoliša

Aktivnosti ministarstva na realizaciji usklađivanje politika, propisa i institucionalnih kapaciteta u oblasti okoliša u Federaciji BiH sa zahtjevima integracija BiH u EU i približavanja standardima EU bile su usmjerene na harmonizaciju propisa sa regulativom Europske unije za pojedine komponente okoliša i to u oblasti horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom, upravljanja vodama i zaštiti zraka. 

- U tom smislu, donesen je Zakon o zaštiti okoliša i podzakonski akti. Urađen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji je usvojen na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, te donesen određen broj podzakonskih akata. U procesu je izrada prijedloga Zakona o zaštiti zraka, nakon njegovog usvajanja u formi nacrta od strane Parlamenta FBIH. Provedene su brojne aktivnosti na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 2030+ - rekla je ministrica Đapo. 

O zaštićenim područjima u Federaciji BiH

Bosna i Hercegovina je u toku 2020. godine potpisala Sofijsku deklaraciju za zemlje zapadnog Balkana (Zelenu agendu za zapadni Balkan). Deklaracija je predviđena Europskim zelenim planom, koji predstavlja skup politika i mjera kako bi Europska unija postala klimatski neutralna do 2050. godine. 

Prateći dio ovog plana su i smjernice za sprovođenje Zelene agende, a one definišu aktivnosti u pet ključnih oblasti, koje su iste kao i u Europskom zelenom planu: Klima, energija, mobilnost; Cirkularna ekonomija; Uklanjanje onečišćenja; Održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane i Bioraznolikost. Proces izrade ESAP BIH 2030+ je integrisao i uzeo u obzir odredbe Zelene agende i plana za Zapadni Balkan.

- U saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, a po zaduženju Vlade Federacije BiH nastavljene su aktivnosti na uspostavi informacionog sistema za prirodu, informacionog sistema za upravljanje otpadom i informacionog sistema za adekvatno upravljanje supstancama koje oštećuju ozonski omotač i zamjenskim supstancama.

Paralelno sa ovim aktivnostima u izradi je Uredba o Informacionom sistemu o zaštiti okoliša, koja će urediti sistem prikupljanja i dostavljanje podataka u jedinstvenu bazu podataka koja će biti osnova za izvještavanje o stanju okoliš U Federaciji BiH.

Provedene su brojne aktivnosti na uspostavi novih zaštićenih područja u Federaciji BiH. Zakonom je proglašena špilja Vjetrenica sa dijelom Popovog polja zaštićenim pejzažom „Vjetrenica-Popovo polje“. Urađena su dva nominaciona fajla za upis na UNESCO-vu listu prirodne baštine i to za špilju „Vjetrenica“ i Martinbrodski slapovi (NP „Una“) - rekla je Đapo u svom izlaganju.