Ovu godinu će po dobrom pamtiti samo oni zbog kojih većini građana ove zemlje nije dobro, kaže u razgovoru za „Avaz“ ugledni bh. sociolog i filozof Esad Bajtal, neumorni borac za pravdu koju, prema svemu sudeći, ni u 2022. godini nećemo dočekati.

Rub provalije

Uprkos svakodnevnim kritikama javnosti, medija, neovisnih intelektualaca vlasti koje su BiH, u ekonomskom, pa i sigurnosnom smislu, dovele na rub provalije, ne pokazuju ni nagovještaje da će nešto pokušati promijeniti.

- Najtragičnije je to što niko ne pokušava ni otvoriti procese osvješćivanja, samoosvješćivanja, što ne čujemo samokritiku iz vlastodržačkih struktura. Ne čujemo ništa što bi moglo kazati ili pokazati - evo razmišljamo o mogućnosti promjena koje će ići u pravcu poboljšanja životne egzistencijalne perspektive građana, budućnosti djece, ekonomije, medicine, zdravstva, obrazovanja, prava, morala, kulture... - kaže Bajtal.

Jedini uspjesi u 2021. godini vezani su za film, muziku i sport te pojedince koji su ih postigli bez ikakve podrške vlasti.

- Imam čak osjećaj da ljudi iz nekog podsvjesnog, frojdovskog inata postižu sve to uprkos činjenici da ih niko finansijski ne podržava - dodaje Bajtal.

Dok se suočavamo s najtežom krizom od rata, pandemija odnosi živote, a poskupljenja iscrpljuju građane, vlast pokušava povećati poreze, a ranjenoj privredi nameće drastična poskupljenja struje.

- Život nas uči da nam je poskupljenje uobičajeno, pa nam kažu da je to 1-2-3 posto, a onda se probudimo s informacijom da će struja biti skuplja 300 posto. Budući da im ništa ne možemo vjerovati, onda se može dogoditi da smo i tu slagani pa da to bude i 500 posto. Ako je to tako, da li je to izdržljivo, kuda to vodi, jer struja je univerzalni energent. Možemo li mi to izdržati i kako je moguće da se neko time tako igra - komentira Bajtal.

Dosta je

S bremenom starih problema ulazimo u novu godinu, a naš sagovornik se pita možemo li je tako zvati ako ne donosi ništa novo.

- Šta poželjeti građanima, osim da istrajnošću i kritičkim odnosom prema stvarnosti pokušaju nešto promijeniti. Sve što im se događa, trebalo bi konačno da ih probudi u smislu potrebe da ustanu i kažu - dosta je. Ustati i kazati: “Dosta više”, to je ono što s proljećem počinje u svim nezadovoljnim društvima. Pojava građanskih protesta, bunta i štrajkova spada u civilizacijsko, demokratsko, političko, a prije svega ustavno pravo. Imamo pravo na građansku pobunu - poručuje Bajtal.

Opravdan strah

On dijeli zabrinutost i strah građana i za sudbinu države, jer s ovakvima na vlasti „ništa nije nemoguće, a garancije nema nizašta“.

- Historija nas uči da je ova zemlja prolazila i imala posla i s gorima i jačima od ovih. Ovi su možda nemoralniji od svega onoga što je do sada tutnjalo ovom zemljom, ali nekako se nadamo da neće uspjeti u svojoj patološkoj, nemoralnoj, neljudskoj, necivilizacijskoj, nekulturnoj nakani - ističe Bajtal.