Posljednjih sedmica na prostoru zapadnog Balkana aktuelni su murali. Onaj posljednji koji je privukao pažnju je mural legendarnog vozača Formule 1 Mihaela Šumahera (Michael Schumacher) u Sarajevu, oslikan na jednoj od zgrada u Aerodromskom naselju u Sarajevu.
Upravo je u Aerodromskom naselju slavni Šumaher posjetio sarajevske mališane po okončanju rata, fotografirao se sa njima i poklonio im igračke.
Sarajevo nije zaboravilo ovaj i brojne naknadne gestove sportske legende, te se odužilo svom prijatelju.
Nažalost, centralni medijski prostor posljednjih mjeseci zauzimali su neki drugi murali. U Beogradu tako mjesecima traje saga oko murala posvećenog notornom ratnom zločincu i krvoloku osuđenom za genocid Ratku Mladiću. I dok su savjesni i časni građani Beograda u više navrata pokušali uništiti ovaj mural, prekriti ga bojom ili su čak, svojevremeno, na ruke Mladića kreativno nacrtali krv, različite radikalno nacionalističke i navijačke grupe uredno čiste mural i vraćaju ga u prvobitno stanje.
Iste grupe su „spontano“ organizirale i straže za čuvanje murala, a na momente ga je štitila i sama Policija Srbije. Iako je Vučić nastojao da se ogradi od bilo kakve veze same vlasti s muralom, činjenica da on već mjesecima uspijeva opstati na zidu, da ga je jedno vrijeme štitila i sama Policija Srbije, te da je i ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin javno obznanio kako neće dozvoliti uklanjanje, i više nego jasno ukazuje da je i samoj vlasti u interesu da mural posvećen krvoloku Mladić ostane tu.
S druge strane, u Zagrebu traje trakavica s muralom posvećenim osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Istini za volju, za razliku od Beograda, u Zagrebu su gradske vlasti uklonile sporni mural, da bi on nakon uklanjanja ponovo bio iscrtan.
Naravno, ovo je samo vrh ledenog brijega. Murali posvećeni ratnim zločincima poput Mladića i Mihailovića mogu se pronaći i po gradovima širom RS poput Foče ili Nevesinja.
A koji murali se s druge strane slikaju u Sarajevu? Murali posvećeni onoj vedrijoj strani života i legendama poput Davorina Popovića, Mihaela Šumahera ili Dejvida Bovija (David Bowie).
Iako se danas Sarajevu mnogo toga može prigovariti po pitanju političkog, ekonomskog i kulturnog stanja, činjenica jeste da je uprkos svemu ovaj grad uspio sačuvati svoj kosmopolitski i građanski duh.
Naravno, upravo ta činjenica stoji kao trn u oku svim šovinistima i neprijateljima BiH čiji je Sarajevo centralni simbol. Oni glavni grad lažima i neumornom propagandnom nastoje prikazati kao mračno i netolerantno mjesto u kojem, primjerice, danas ne postoje svinjetina, proslava Božića i Nove godine, a ni Deda Mrazovi.
Najbolji saveznici takvima su upravo oni domaći radikali koji bi takav muletnički, multikulturalni i građanski duh najradije protjerali iz glavnog grada BiH i Sarajevo pretvorili u mračnu islamističku kasabu kakvu njegovi neprijatelji i priželjkuju.
Stoga je važno čuvati, snažiti i širiti građanski duh Sarajeva i ne dozvoliti mračnim snagama da ga uprljaju. Te mračne snage, doduše, imaju različite nacionalne predznake i motive, ali iste ciljeve.