Za razliku od 2020., prošla godina je bila znatno primamljivija što se tiče uvoza u BiH draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima.

U 2020. godini uvezeno je draguljarskih predmeta u vrijednosti od 7.601.885 KM. Da je porasla potražnja, potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za 2021. godinu, prema kojima je lani uvezeno ovih plemenitih metala u vrijednosti od 15.143.014 KM. To je ujedno i najviši iznos ikad zabilježen u BiH.

Kupuje ko ima

Poznati sarajevski zlatar Fahrudin Sofić za „Avaz“ je rekao da su cijene zlata i dragulja stabilne.

- Zbog toga su oni koji imaju para kupovali. To je jedini razlog što je toliko dragulja uvezeno. Za vrijeme pandemije je 90 posto manja potražnja za dijamantima, katastrofalno po nas. Neko je uložio značajnu svotu u dijamante, a najviše se time bave turske firme - kazao nam je Sofić.

Istovremeno, prema podacima UIO, značajno je opao uvoz zlata. Pa je tako u 2020. godini zlata uvezeno u vrijednosti od 1.599.033 KM, a lani svega 656.743 KM.

Ukupan uvoz zlata, platine, draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala u 2021. godini iznosio je 40.790.409 KM, a godinu ranije 28.370.145 KM. Prošla godina je ujedno i rekordna što se tiče uvoza plemenitih metala.

Skočio izvoz

Izvoz prošle godine iznosio je 48.473.529 KM i viši je nego 2020. za skoro 15 miliona KM. Najviše su izvezeni otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima ukupne vrijednosti 44.404.936 KM.

Šta se već dugo ne uvozi

Prema podacima UIO, prošle godine nije uvezen ni gram običnog metala ili srebra platiranog zlatom u obliku poluproizvoda. U 2020. godini uvezeno ga je svega za 1.145 KM.

Ono što se nikako godinama ne uvozi u BiH su obični metali, srebro ili zlato, platirani platinom. Posljednji uvoz bio je 2017. godine, kada je ove robe ušlo u vrijednosti od 5.050 KM.