Predloženi zakon kojim se kriminalizira takozvana "zloupotreba koncepta ili ideje" genocida, koji je nedavno predložen na razmatranje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine od Narodne skupštine Republike Srpske i u tom bh. entitetu vladajućeg (SNSD-a, još je jedan pokušaj da se negiraju genocid i drugi ratni zločini koji su počinili pripadnici Vojske RS od 1992. do 1995. godine.

Kazao je to profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta "Yale" Dejvid Petigru (David Pettigrew).

Uvreda za preživjele i sjećanje na žrtve genocida

- Čini se da je predloženi zakon još jedan pokušaj izbjegavanja krivičnog progona za poricanje genocida, još jedan pokušaj Republike Srpske da pokaže da ne poštuje vladavinu prava. Predloženi zakon pretpostavlja da bi se korištenjem riječi genocid mislilo na uvredu entiteta Republika Srpska, odnosno "naroda" - kaže Petigru.

Smatra da je tako predložen zakon povezan s nedavnim zakonom koji je nastojao kriminalizirati svaku izjavu koja bi se mogla smatrati uvredom RS ili bilo koju izjavu koja sugerira da je RS nastala činom genocida.

No, predloženi zakon je, dodaje profesor, zapravo uvreda za preživjele i sjećanje na žrtve genocida i drugih ratnih zločina utoliko što nastoji umanjiti barbarske zločine koje je pretrpjela ciljana grupa. Drugim riječima, predloženi zakon banalizira genocid i na taj način identificira žrtave kao grupu nedostojnu empatije ili traženje odštete.

- Predloženi zakon je stoga oblik poricanja koji grupu čini ranjivom na ponavljanje zločina. Majke Srebrenice dale su važno saopćenje u kojem pozivaju Parlamentarnu skupštinu BiH da odbaci tako predložen zakon, a međunarodnu zajednicu da osudi sve takve kontinuirane napore za poricanje genocida - podvukao je.

Petigru podsjeća da je u presudi Raspravnog vijeća Haškog tribunala navedeno da su Radovan Karadžić i "vodstvo bosanskih Srba dogovorili mjere koje će poduzeti da stvore vlastitu etnički homogenu državu", a da druge presude ukazuju da je RS osnovana kako bi se postigla etnička homogenost kroz ubistva, teror, prisilno raseljavanje i druge ratne zločine.

Naglašava i da su vlasti u općini Višegrad 2014. godine ocijenile riječ genocid na spomen obilježju žrtvama genocida na groblju Stražište "uvredljivom". Njihov konačni odgovor bio je nasilni ulazak na groblje i fizičko uklanjanje riječi s kamenog spomen obilježja.

- To je bio eklatantan čin poricanja genocida, a sadašnji predloženi zakon je još jedan pokušaj da se negira istina, revidira historija i iz javnog diskursa izbaci riječ genocid. Predloženi zakon ima svoje mjesto među ostalim revizionističkim naporima kao što je to učinila komisija koju je osnovala Republika Srpska za reviziju istine o opsadi Sarajeva i genocidu u Srebrenici - naglašava Petigru.

Postavljanje spomen-obilježja na mjestima zločina

Za razliku od predloženog zakona, minimalna očekivanja restaurativne pravde zahtijevala bi da čelnici RS poštuju ljudsko pravo na istinu i obilježavanje sjećanja tako što će javno priznati pravne presude u vezi s genocidom i drugim ratnim zločinima, osuđujući one koji su odgovorni za te gnusne zločine, uklanjanjem spomen-obilježja koja veličaju osuđene ratne zločince, te omogućavanjem preživjelima da konačno postave spomen-obilježja na mjestima počinjenih zločina kao što su Omarska i Barutni magacin kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve koncentracionih logora i educirale buduće generacije kako bi se spriječilo ponavljanje genocida i drugih zločina.