Njemački izvjestilac za zapadni Balkan i zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović je u razgovoru za „Avaz“ upozorio da Milorad Dodik nastavlja podupiranje fantazije o secesiji te da je suprotstavljanje ruskom imperijalizmunužno.

Ahmetović navodi da jačanje misije EUFOR-a treba služiti kao faktor odvraćanja od potencijalnih sukoba.

Velika opasnost

Stanovnici BiH sa strahom posmatraju rusku agresiju na Ukrajinu. Kazali ste kako nismo daleko od prijetnji stabilnosti u BiH, zbog čega mislite?

- U jeku rata u Ukrajini zabrinjavajuća kretanja mogu se uočiti i na zapadnom Balkanu. To uključuje pokušaje dijelova političke elite da dalje podijele i destabiliziraju zemlju. Milorad Dodik podupire fantaziju o secesiji Republike Srpske. Svojim napadima na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma pokazuje da ga regionalna i politička stabilnost ne zanima. Postoji opasnost da dio političke elite koja radi na otcjepljenju bude podržana od Putina na sličan način kao, na primjer, etnonacionalisti u Ukrajini.

Odlukom članica EU u BiH je nedavno raspoređeno 500 vojnika EUFOR-a, šta mislite o tome i koliko je u ovom trenutku značajno prisustvo vojnika u BiH?

- Prije svega, BiH bi trebala postati kandidat za ulazak u Evropsku uniju. To bi bio snažan politički signal. Također je potrebno vojno prisustvo jer vojna misija EU u BiH trenutno osigurava samo 600 vojnika. Njemačka je započela misiju prije deset godina i trebala je ponovo učestvovati u EUFOR-u.

Tinjajući sukob

Vi ste inicirali slanje njemačkih vojnih snaga u BiH?

- Imajući u vidu evropski interes za teritorijalni integritet države BiH i trenutna rizična dešavanja u regionu zapadnog Balkana, ali iu pozadini, da bi ruski predsjednik Putin mogao koristiti region kao drugu kapiju, jačanje misije EUFOR-a treba smatrati faktorom odvraćanja, također uz njemačko učešće . Postoji nekoliko tinjajućih sukoba na Kosovu, u Crnoj Gori i BiH koje Putin dugo pokušava da iskoristi da destabilizuje region. U Srbiji ga, naprimjer, etnonacionalisti slave zbog napada na Ukrajinu.

Moramo se odlučno suprotstaviti ruskom imperijalizmu. Za mene ovo uključuje i pitanje kako možemo u budućnosti zaštititi države koje nisu članice NATO-a, kao što su Švedska i Finska, koje su, također, liberalne demokratije. Njemačka se mora zapitati kakvu ulogu želimo igrati na međunarodnom planu u budućnosti. Vidim da ovdje imamo posebnu odgovornost.

Podrška Njemačka Šmitu

Šta Vam je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) rekao je o stanju u BiH i na koji način bi se OHR mogao ojačati?

- Potrebne su jasne izjave da je visoki predstavnik Kristijan Šmit prepoznat, poštovan i podržan u svom radu. Šmit i ja redovno razgovaramo o trenutnoj situaciji u BiH i OHR treba ojačati kako bi se dala veća težina civilnim aspektima nakon Dejtonskog sporazuma i pružila podršku demokratskim naporima. U tome ga podržava u Njemačkoj.