Nedžad Ahatović, analitičar i ekspert za sigurnost, istakao je da su strani stručnjaci kazali da je letjelica koja je pala u Zagrebu ustvari bespilotna letjelica koja je nekada radila za potrebe Sovjetskog saveza.
- To je bespilotna letjelica TU 141 i služi za izviđačke zadatke. To je bila njihova nekadašnja namjena u bivšem Sovjetskom savezu, Jako je stara ta oprema, više od 40 godina. To je kao krstareća raketa otprilike, samo što nema bojevu glavu nego kamere i ostalu izviđačku opremu. Tajler Rogovej (Tyler Rogoway) je prema fotografijama ocijenio da se najvjerovatnije radi o toj vrsti letjelice - kazao je Ahatović.
O činjenici da je letjelica preletjela najmanje dvije NATO države te kako je to moguće rekao je da se dešava Ahatović je rekao:
- Ako je to doletjelo iz Ukrajine gdje se odvijaju borbena djelovanja, letjelica je bila pri kraju resursa, vjerovatno je gorivo bilo potrošeno. Vjerovatno je letjelica bila na jako maloj visini kretanja i da se tako provukla ispod radara. Jer radari koji prate situacije u zraku nisu baš za letjelice koje se kreću ispod 160 metara.
Oko 1.000 kilometara je otprilike domet te letjelice. Kako je ona prošla kroz NATO odbranu, vrlo je teško sada utvrditi, to će se utvrđivati u narednim danima.
Dešava se, takve stvari se dešavaju posebno ako se radi o jednoj letjelici, vrlo lako se može provući, ali se ne vodi računa i ako se ne kalibriraju instumenti s kojima se osmatra zračni prostor.
Naglasio je da pravih informacija još nema te da je teško utvrditi o čemu se zapravo radi.
- Možda se čak ne radi o toj letjelici, možda je sasvim nešto drugo u pitanju. To su tek preliminarni rezultati što se može na osnovu prvobitnih informacija zaključiti - istakao je Ahatović.
O teoriji da je letjelica došla iz Rusije te da je pomiješan Yarun u Ukrajini i Jarun u Hrvatskoj odnosno Zagrebu, Ahatović je rekao da je to teško da se desi.
- Mada što se tiče Rusa, vidite da prave početničke greške, ništa im ne ide po planu. Nije sigurno ni s koje strane je došla ta letjelica, sa ruske ili ukrajinske, jer obje koriste tu vrstu izviđačke opreme.
Međutim, ono što je bitno, ako se radi o jednoj izviđačkoj bespilotnoj letjelici koja je uključena po određenim tačkama leta, izgubila je kontakt sa kontrolnom stanicom i jednostavno se izgubila u prostoru i na kraju završila u Hrvatskoj. Sreća da je to bilo kasno naveče i da niko nije stradao.
Bivši sovjetski savez je pravio takvu vrstu naoružanja koji je imao tako veliki domet, 1.000 kilometara je ogroman domet, a Sovjetski savez je bio ogromna teritorija. Stručnjaci koji se bave radarskom tehnikom trebaju odgovoriti na pitanje kako je NATO-u promakla. Mi možemo samo špekulirati - naglasio je Ahatović.
Dodao je da su gabariti letjelice nešto poput manjeg borbenog aviona.
- Moderni radari takvu vrstu objekta, posebno ako ga ne otkriju na vrijeme... Vrlo lako može da im promakne. Radi se o malim gabaritima, malim dimenzijama u odnosi na sadašnje oružje koje se upotrebljava - zaključio je.
