Na Jahorini je održan peti “Jahorina ekonomski forum”. Jedan od panela foruma bila je “Kriza i siva ekonomija”. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Miro Džakula, koji je bio jedan od učesnika panela, objasnio je da panel obrađuje temu takozvane nevidljive ekonomije - ekonomije koja nije prijavljena državnim poreznim administracijama.
Prema njegovim riječima, siva ekonomija je rasprostranjena na cijeloj zemaljskoj kugli, negdje u manjem, a negdje u većem obimu, pa s obzirom na to, ni BiH nije pošteđena njenog negativnog utjecaja. On naglašava da UIOBiH čini sve da nivo sive ekonomije, u dijelu u kojem je nadležan u skladu sa zakonskom regulativom, svede na najmanju moguću mjeru, tim prije jer sive ekonomije ima u svim segmentima društva, od zapošljavanja do nedozvoljene trgovine i krijumčarenja.
- Jedan od zaključaka i poruka s našeg panela jeste da se porezne i druge institucije i svi nivoi vlasti u BiH moraju uključiti u borbu za suzbijanje sive ekonomije i povećanje prihoda kako bi dostigli civilizacijsku normu da svi plaćaju porez - naveo je Džakula.
Pozvao je tržišne inspekcije na svim nivoima vlasti u BiH da se aktivnije uključe i da rade svoj primarni posao, a UIO će nastojati da i dalje postiže dobre rezultate u oblasti smanjivanja sive ekonomije.
Prema riječima Džakule, UIOBiH je u prošloj godini uputila tužilaštvima oko 100 zahtjeva, što krivičnih prijava, što informacija o počinjenom krivičnom djelu iz oblasti sive ekonomije.
- U BiH, prema mojoj procjeni, nivo sive ekonomije u odnosu na zemlje u okruženju nije uopće viši, i to pokazuju naši rezultati. U prošloj godini naplatili smo 8.455 miliona KM, što je mnogo više nego što je rast BDP-a. Mnogi kažu da je razlog za to rast cijena i inflacija, međutim, porez se plaća na dodatnu vrijednost, što znači da se u BiH i stvara veća vrijednost i da firme pozitivno posluju, a samim tim se ostvaruje i bolja naplata PDV-a - istakao je Džakula.
Forumu je prisustvovao i Josip Lozančić, direktor regulatornih poslova BAT Adria koji je, kada je riječ o sivoj ekonomiji, kazao kako spada u industriju koja je najinteresantnija za sivu ekonomiju.
- Budući da u maloprodajnoj cijeni cigareta akciza i PDV dosežu i do 90 posto ukupne cijene, jasno je zašto su ti proizvodi zanimljivi svima koji se bave švercom. Siva ekonomija nije problem samo regije nego je postala svjetski problem. Ilustrativno je da je u Evropi 2021. zatvoreno više od 100 ilegalnih tvornica cigareta i da se na svjetskom nivou gubi više od 60 milijardi eura zbog neplaćenih obaveza državi. Normalno da je to i za nas, legalnu industriju, veliki problem, a posebno na tržištima s velikim udjelom ilegalne prodaje kao što je BiH - kazao je Lozančić.
Također je dodao da se unazad tri godine vide pomaci u smanjenju veličine ilegalnog tržišta. To pokazuje da institucije počinju kvalitetnije i bolje raditi svoj posao.
- Porezi od duhanskih proizvoda i cigareta čine negdje do 9 posto ukupnih poreznih prihoda u budžetu zemalja pa je jasno koliko je značajno držati ilegalnu prodaju pod kontrolom - naveo je Lozančić.
Istakao je vrlo dobre rezultate u borbi protiv ilegalne prodaje duhanskih proizvoda u cijeloj regiji, a tu se, prema najboljim rezultatima, na nivou Evrope ističe BiH.
- BiH je u specifičnoj situaciji. Naime, zbog velike želje da ide u Evropsku uniju dostigla je visinu akciznog opterećenja koja je vrlo blizu Slovenije i Hrvatske, a znatno više iznad zemalja u okruženju, što je dovelo do toga da se ovdašnje tržište praktično prepolovilo na legalno i ilegalno, odnosno na 50-50 posto - rekao je Lozančić.
Prošle godine, dodao je, vraćeno je 14-15 posto legalnog tržišta, a ove godine neki pokazatelji govore da će se oko 25 posto ilegalnog tržišta vratiti u legalne tokove. To su veliki rezultati i odlični trendovi. Svakako ima još prostora, međutim, crno tržište je nešto što će ovdje biti prisutno i dalje, a posebno u našoj industriji i na suzbijanju istog treba i dalje raditi.
Josip Lozančić je istakao kako se pojavljuje novi trend sive ekonomije u Evropi. Naime, prodaja nelegalnih duhanskih proizvoda i cigareta krenula je i kroz online kanale crni e-commerce, te kroz dostavu paketa na kućne adrese. To je postao veliki trend i novi problem.
- Šverceri su malo napredniji od državnih institucija. Također, ističem da u cijeloj Evropi imate trend rasta nelegalnog tržišta cigareta i duhanskih proizvoda. Mi smo ovdje zajedno postigli da se taj trend promijeni. Zbilja mogu reći da su u našoj regiji postignuti vrlo dobri rezultati - istakao je Lozančić.