Evropska narodna stranka, najveća grupacija u Evropskom parlamentu, usvojila je u srijedu na kongresu u Roterdamu hitnu rezoluciju koja se tiče Bosne i Hercegovine.

Izborne i ustavne reforme

Iako se najavljivalo da će se u rezoluciji naći zahtjev za „legitimnim predstavljanjem“ naroda u BiH, što je jedna od narativnih okosnica HDZ-a BiH, ovaj termin se ipak nije našao u rezoluciji. Mnogi su ovo proglasili velikim porazom i HDZ iz Hrvatske i HDZ BiH, a neki krugovi bliski SDA čak su išli dotle da tvrde da je to nekako zasluga ove stranke. Tekst rezolucije pozdravio je i sam lider SDA Bakir Izetbegović, koji je prisustvovao 27. kongresu.

Ipak, iako je izostalo korištenje termina „legitimno predstavljanje“, rezolucija ipak sadržava tačku koja navode i prava konstitutivnih naroda.

Tako se u tački 5. navodi da EPP podržava "izborne i ustavne reforme u skladu sa principima EU-a te odlukama međunarodnih i ustavnih sudova koje uključuju jednakost triju konstitutivnih naroda, drugih i svih ostalih građana".

Po pitanju odluka sudova i izborima predstavnika postoje dvije odluke. Jedna, međunarodna koja se spominje, svakako podrazumijeva presudu Sejdić-Finci koja nalaže da se i pripadnicima ostalih omogući kandidiranje na najviše pozicje, prije svega u Predsjedništvo. S drueg strane, od odluka „ustavnih sudova“ imamo presudu u „predmetu Ljubić“ koja se tiče načina izbora delegata u Domu naroda u BiH. Iako uvijena u nekontroverzni diplomatski rječnik, može se reći da je ova tačka na tragu onoga što su evropski (i američki) predstavnici predlagali po pitanju izborne reforme BiH, rješenje negdje u sredini između bošnjačkih i hrvatskih zahtjeva – da se s jedne strane uvede „građanski princip“ i ukine etnička pripadnost kao preduslov kandidiranja, a s druge omogući veća decentralizacija odlučivanja i davanja većih mogućnosti samim konsitutivnim narodima da biraju jednog zagarantovanog člana Predsjedništva.

Mostar kao primjer

U tom smislu kao pozitivan primjer naveden je dogovor političkih stranaka o održavanju lokalnih izbora u Mostaru u decembru 2020., čime je "istaknuta multikulturna realnost Bosne i Hercegovine", no je izborni sistem u Mostaru je najvećim dijelom zasnovan upravo na etničkom predstavljanju.

Ostatak rezolucije iznimno je povoljan za BiH. EPP je osudio dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje i "bilo kakvo neustavno secesionističko djelovanje" te su pozvali na prekid blokade institucija.

- EPP podržava politički dijalog koji mora imati prioritet pred blokiranjem većine važnih političkih procesa i reformi - navodi se u rezoluciji.

Naravno, u ovoj tački sebe je prepoznao Milorad Dodik koji je negodovoao protiv rezolucije EPP-a.

Negativni scenariji

 U rezoluciji se navodi i da "u kontekstu drastično pogoršanog sigurnosnog okruženja u Evropi" koje je prouzrokovala ruska agresija na Ukrajinu, Unija "mora spriječiti moguće negativne scenarije i uložit da napore da usmjeri Jugoistočnu Evropu prema ubrzanom prihvaćanju fundamentalnih evropskih vrijednosti".