Ured za međunarodne vjerske slobode američkog Stejt Departmenta objavio je izvještaj o vjerskim slobodama u svijetu za 2021. godinu. Naravno da je i Bosna i Hercegovina našla svoje mjesto u njemu, opet ne po dobrom.
U opisu o našoj državi stoji i to da u BiH "postoji jaka korelacija između etničke pripadnosti i vjere".
- Srbi u BiH su prvenstveno povezani sa SPC, a bh. Hrvati s Katoličkom crkvom. Bošnjaci su pretežno muslimani. Jevrejska zajednica procjenjuje da ima 1.000 članova, od kojih većina živi u Sarajevu. Većina srpskih pravoslavaca živi u RS, a većina muslimana i katolika u Federaciji. Protestantske i većina drugih malih vjerskih zajednica imaju najveće članstvo u Sarajevu i Banjoj Luci – navodi se.
Također, pažnju su posvetili nazivima ulica koje nose ime po nacističkim saradnicima.
- Predstavnički dom parlamenta BiH usvojio je 11. januara neobavezujuću rezoluciju koju je predložio poslanik Damir Arnaut iz Naše stranke o preimenovanju ulica, trgova, parkova, škola i drugih mjesta koje odavala počast nacističkim saradnicima iz Drugog svjetskog rata u imena koja priznaje priznaje Centar za sjećanje na Holokaust Yad Vashem.
Rezolucija je bila neobavezujuća, jer bi lokalne općine, a ne parlament, imale ovlasti da je implementiraju. Ubrzo nakon donošenja rezolucije, Stranka demokratske akcije (SDA) sa bošnjačkom većinom, koja je glasala za nju, promijenila je svoj stav i kritikovala inicijativu za uvrštavanje Bošnjaka na listu saradnika nacista.
Lider SDA Bakir Izetbegović izjavio je da izbore koje su napravili bošnjački nacistički saradnici Husein Đozo, Mustafa Busuladžić i hafiz Muhamed Pandža treba vrednovati u njihovom "globalnom i historijskom kontekstu". Štampa sklona SDA označila je Arnauta kao izdajnika i branila Bošnjake koji su radili sa nacistima. Dom naroda BiH nije postupio po rezoluciji do kraja godine – navodi se u izvještaju.
