Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić osvrnuo se na aktuelne događaje u vezi sa nametanjem izmjena izbornog zakona od strane Visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

- Svjedoci smo ogromnog pritiska i ofanzive Hrvatske oficijelne politike prema Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da nametne izmjene izbornog zakona kojim bi se udovoljilo željama HDZ u Bosni i Hercegovini, a kojim bi se Bosna i Hercegovina umjesto da ide u pravcu građanskog još više okrenula jačanju etničkog čime bi se produbila ionako postojeća diskriminacija koju je Sud za ljudska prava u Strazburu svojim presudama nastojao da ublaži i eliminira. 

I umjesto da se Visoki predstavnik založi za implementaciju već donesenih presuda Suda u Strazburu u slučajevima Sejdić-Finci (koja od 2009. godine čeka na implementaciju), Ilijas Pilav, Aida Zornić i Svetozar Pudarić, on je podlegao pritisku da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu legitimno zastupljeni iako ta zastupljenost ne postoji kao ustavna kategorija.

Analiza diskriminatorskog naroda

U isto vrijeme su Bošnjaci u Hrvatskoj ozbiljno diskriminisani, a to se može lako vidjeti kada se kompariraju činjenice.

Hrvati su u Bosni i Hercegovini treći narod po brojnosti iza Bošnjaka i Srba, a Bošnjaci su u Hrvatskoj treći narod po brojnosti iza Hrvata i Srba. Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju stotinu puta veća prava nego Bošnjaci u Hrvatskoj.

Istina, Hrvati su u Bosni i Hercegovini ravnopravan narod (ali ne i konstitutivan kako OHR u svom neslužbenom prevodu Ustava BiH sa engleskog jezika pogrešno prevodi riječ konstituent koji znači dio cjeline i taj pogrešan prevod je nametnuo Ustavnom sudu BiH).

S druge strane Bošnjaci su u Hrvatskoj manjina kao i svi drugi osim Hrvata (napominjem da su Srbi do dolaska Tuđmana i HDZ-a i promjene Ustava Republike Hrvatske bili ravnopravan narod u Hrvatskoj) - istakao je Kurtćehajić.

Akademik Kurtćehajić daje analizu iz koje se može jasno sagledati kako se Hrvatska diskriminatorski odnosi prema bošnjačkom narodu u Hrvatskoj.

U Saboru Republike Hrvatske se bira 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U 10 izbornih jedinica na koliko je podijeljen teritorij RH bira se po 14 zastupnika, ukupno 140.Jedanaesta izborna jedinica u Hrvati izvan Republike Hrvatske i oni biraju 3 zastupnika. ( uglavnom u BiH).Dvanaesta izborna jedinica su nacionalne manjine u RH i one biraju ukupno 8 zastupnika,i to :

srpska manjina 3 zastupnika

talijanska 1 zastupnik

mađarska 1 zastupnik

češka i slovačka manjina 1 zastupnik

albanska, bošnjačka, slovenačka,

crnogorska i makedonska manjina 1 zastupnik

austrijska, bugarska, njemačka, poljska,

romska, rumunjska, rusinska, ruska,

turska, ukrajinska, vlaška i židovska 1 zastupnik

ukupno: 140+3+8 = 151 zastupnik

Hrvati poslije Hrvatske najveća prava imaju u BiH

Prema popisu stanovništva 2011. godine Republika Hrvatska je imala ukupno 4.284.889 stanovnika

Hrvati 3.874.321

Srbi 186.633

Bošnjaci 31.479

Talijani 17.807

Albanci 17.513

Romi 16.975

Mađari 14.048

Slovenci 10.517

Iz ovoga se može vidjeti da iako su Bošnjaci drugi po brojnosti kao nacionalna manjina odmah iza Srba oni nemaju vlastitog zastupnika u Saboru Hrvatske koji broji 151 zastupnika već zajedno sa Slovencima, Crnogorcima, Albancima i Makedoncima imaju jednog zastupnika. Trenutno je to pripadnik albanske manjine.

U isto vrijeme nacionalne manjine koje su manje brojne od bošnjačke poput italijanske, mađarske, češke i slovačke imaju vlastitog zastupnika.

Pošto se u Hrvatskoj domovinski rat smatra najznačajnijim događajem u modernoj povijesti Hrvatske potrebno je napomenuti da su od oko 15.000 žrtava u domovinskom ratu, oko 1100 bili Bošnjaci, što u relativnom omjeru znači da su na 1000 stanovnika bošnjačke žrtve bile višestruko veće nego one od Hrvata - navodi Kurtćehajić.

Samo ako se to uzme u obzir kao i činjenica da su Bošnjaci druga manjina u Hrvatskoj zaslužili su da im se prizna posebno mjesto u Ustavu Hrvatske ali umjesto toga kao što navodi akademik Kurtćehajić Bošnjaci u Saboru koji ima 151 zastupnika nemaju niti jednog svog predstavnika. U isto vrijeme oficijelna politika Hrvatske podriva Bosnu i Hercegovinu sa pričom o ugroženosti Hrvata.

- A najbolje je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini rekao bivši, a sada počasni Predsjednik HKD Napredak Franjo Topić da ni u jednoj zemlji u svijetu Hrvati ako izuzmemo Hrvatsku nemaju veća prava nego u Bosni i Hercegovini - poručio je Kurtćehajić.