Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na nedavna događanja u Bosni i Hercegovini vezana za izmjene izbornog zakona od strane visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

"Ispraviti greške prethodnika"

Hrvatski premijer Plenković u svom uvodnom obraćanju komentirao je izmjene Izbornog zakona u BiH od strane visokog predstavnika s ciljem očuvanja integriteta izbornog procesa.

- Mi smo očekivali, s obzirom na najave, da će taj paket biti puno širi, da će ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika koje su još prije dvadesetak godina išle nauštrb prava Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda i koji bi trebao svojim odlukama vratiti punu ravnopravnost, posebno kada je riječ o odnosima između Hrvata i Bošnjaka u predstavničkim tijelima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na njegovu najavu da će kroz nekoliko sedmica ponovno staviti na sto mogućnost intervencije u izmjene Ustava Federacije i Izbornog zakona, mi vjerujemo da će on biti kao svojevrsna zadnja brana prije ovih izbora koji su najavljeni za 2. oktobar-  izjavio je Plenković.

Plenković je izrazio nadu kako će se najavljenom izmjenom visoki predstavnik Šmit "popraviti ono što se ranije pokvarilo i ono što se propustilo dogovoriti između predstavnika političkih stranaka u BiH u protekle dvije i po godine".

Osuđuje napade na Šmita

- Osuđujemo ove napade, brutalne napade koje je on (Kristijan Šmit, op.a.) doživio pa i prijetnje na ovim demonstracijama koje su se dogodile u Sarajevu. Te demonstracije su itekako bile politički orkestrirane, bilo je tamo teških riječi i prema Hrvatima u BiH, što je za nas neprihvatljivo i izuzetno je loše za suživot Hrvata i Bošnjaka u BiH i na području Federacije - kazao je hrvatski premijer.

Pozvao je sve, a naročito političke predstavnike u BiH, da se suzdrže od takvih izjava, ocijenivši kako one neće doprinijeti u izgradnji povjerenja, već da će naprotiv udaljiti narode koji žive u BiH.

Hrvatski premijer je s članovima Vlade RH proteklih dana posjetio susjednu Bosnu i Hercegovinu gdje je razgovarao s tamošnjim Hrvatima u Čitluku, Čapljini, Mostaru, Stocu i Ravnom te s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS).