Stranka demokratske akcije (SDA) pripremila je dokument koji sadrži njihovo viđenje političkih problema i potencijalnih rješenja u BiH. Iako dokument još nije javno objavljen, nego navodno samo dat na uvid funkcionerima ove stranke, na njega već burno reagiraju lideri SNSD-a i HDZ-a Milorad Dodik i Dragan Čović.

Simetrična rješenja

U dokumentu SDA se za krizu optužuju SNSD i HDZ, za koje se tvrdi da blokiraju rad državnih institucija, što je omeđeno secesionizmom i zahtjevima za novim etničkim podjelama.

Također se ističe da Srbija i Hrvatska ne poštuju Dejtonski sporazum te da te države u BiH pomažu svoje satelite. Za rješenje krize SDA poziva Ameriku, Veliku Britaniju i Evropsku uniju. SDA, također, traži uvođenje simetričnih rješenja vezanih za Dom naroda FBiH i Vijeće naroda RS.

Na ovo je reagirao Milorad Dodik, koji je zaključio da Srbija treba mnogo više da se uključuje u unutrašnja pitanja BiH. Dodik, također, ističe da je s politikom kakvu vodi SDA teško naći tačku kompromisa, posebno ako se uzmu u obzir i sve učestalije ratnohuškačke izjave te partije.

Ekspresno su reagirali i iz HNS-a, odakle su poručili da iznesene tvrdnje osuđuju i odbacuju te istakli kako smatraju da SDA i Izetbegović, umjesto da zagovaraju stabilnost i traže rješenja u BiH, sve više, bez konkretnog povoda, zatežu odnose između konstitutivnih naroda u BiH. Iz HNS-a, također, tvrde da su pozvali partnere na politički dijalog u cilju smirivanja radikalizacije i iskoraka prema euroatlantskoj budućnosti, međutim, prema našim informacijama, niko od čelnika ostalih stranaka nije kontaktiran.

Već viđeno

Zbog svega ovog se nameće pitanje zašto SDA baš u ovom trenutku izlazi s ovakvim dokumentom, na koji potom ekspresno odgovaraju HDZ i SNSD. Naravno, nije SDA jedina koja u javnost istupa s kontroverznim dokumentima i prijedlozima, zbog kojih potom svjedočimo međusobnim prepucavanjima između nacionalnih političkih stranaka. Prije nekoliko dana Čović je najavio kako HNS priprema rješenja za teritorijalnu reorganizaciju BiH ukoliko ne dođe do izbornih rješenja po njihovoj volji, na šta su, pogađate, burno reagirali SDA i njihov partner Komšić.

Prethodno je Izetbegović, također, „prebrojavao“ lovce i dronove, a HNS pozivao da se Jeruzalem prizna kao glavni rad. Dodik je, doduše, nakon sankcija i intervencija Kristijana Šmita (Christian Schmidt) nešto primireniji, barem u odnosu na uobičajeni intenzitet njegove huškačke retorike.

Stoga valja postaviti pitanje da li su posljednje tenzije kojima svjedočimo i maksimalističke ideje, prijetnje i teške riječi koje tri vodeće nacionalne stranke ispucavaju zapravo fingirani, međusobno dogovoreni i pripremljeni sukob, „false flag“ operacija dizanja tenzija i međuetničke mržnje u kojoj jedni, kao, napadaju i prijete, a drugi, kao, brane, i tako ukrug.

Analizirajući dosadašnje izborne cikluse i ponašanje ključnih političkih aktera, možemo zaključiti da je upravo to posrijedi. Samo, pitanje je da li će građani i narodi BiH i ovaj put nasjesti na ove jeftine igrokaze.

Repriza iz 2018.

Prisjetimo se situacije pred izbore 2018. godine. Iz redova SDA i DF-a su nam poručivali da SNSD i HDZ spremaju uništenje države, SDA je objavljivala svoje deklaracije u kojima je pozivala na ukidanje entiteta i stvaranje građanske BiH, Dodik je najavljivao izdvajanje, a Čović treći entitet.

Naravno, ništa od navedenog nije zaživjelo u praksi, ali su u uzavreloj atmosferi ove tri stranke 2018. ponovile svoj izborni uspjeh.