Senatorka Džin Šahin (Jeanne Shaheen) je predsjedavajuća Podkomiteta za Evropu i regionalnu sigurnosnu saradnju, te je jedna od ključnih osoba za vanjsku politiku u Senatu, višem domu Kongresa SAD.

Dva puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu u proteklih šest mjeseci i autorica je novog zakonskog prijedloga o američkoj politici prema Zapadnom Balkanu. Za Glas Amerike govori o njenom povećanom angažmanu kada je BiH u pitanju.

Intervju prenosimo u cijelosti. 

Zabrinutosti u vezi nastavka misije EUFOR-a

Bosnu ste posjetili dva puta u protekloj godini. Vaš kolega, senator Marfi, napisao je na svom blogu nakon aprilske posjete da ste počeli smišljati strategiju kako bi se Kongres mogao pozabaviti rastućom krizom stabilnosti u Bosni. Kako ta strategija napreduje šest mjeseci kasnije?

- Pokušali smo uraditi nekoliko stvari. Prvo, da prenesemo osjećaj zabrinutosti, koju smo uočili kada smo bili u BiH, State Departmentu ovdje u SAD, Ministarstvu odbrane i našim NATO saveznicima. Čuli smo zabrinutosti u vezi nastavka misije EUFOR-a i također o kontinuiranim etničkim tenzijama, te porastu tih tenzija. Tako da svaki put kada imam priliku na saslušanju, a moje kolege isto rade, izražavam te zabrinutosti, kao što to činimo i privatno. Jučer smo senatori Tilis, Marfi i ja poslali pismo sekretarima Blinkenu i Austinu, izražavajući našu zabrinutost u vezi sa mandatom EUFOR-a, koji će morati biti obnovljen 2. novembra. Nije jasno šta će Rusija učiniti po tom pitanju. Zato mislimo da je važno imati rezervni plan.

Također radimo na novim zakonima. Senator Viker i ja radimo na zakonu za zapadni Balkan koji bi pokušao promovirati napore u borbi protiv korupcije, koji bi sagledao kako možemo podstaći trgovinske i ekonomske veze, a također i pretvoriti u državni zakon sankcije izvršne vlasti koje su na snazi.

Spomenuli ste operaciju ALTHEA. Kako bi izgledali neki od tih rezervnih planova u slučaju da se misija ne produži?

- Jedna od tema o kojoj se razgovaralo je uloga NATO-a. Mislim da bi Vladimir Putin više preferirao da EUFOR nastavi svoj mandat nego da NATO dođe kao rezervna opcija. Upravo sam bila u kampu Butmir kada sam bila u Bosni prošle sedmice i imala sam priliku da se sretnem sa tamošnjim generalima kako bismo razgovarali o njihovoj misiji i njihovim naporima da osiguraju kontinuiranu posvećenost miru i stabilnosti u zemlji.

Američka crna lista

Obzirom da Orbanova Mađarska ima mnogo pro-Putinovih stavova i da aktivno podržava Dodika u mnogim aspektima, da li biste povjerili mađarskom komandantu EUFOR-a da održi mir?

- Mislim da postoji mnogo pitanja o tome kako bi se mandat nastavio i to je jedno od pitanja na koje treba odgovoriti.

I Hrvatska je željela da bude uključena u misiju EUFOR-a. Šta mislite o tome?

- Mislim da sve što može uzrokovati povećanje etničkih tenzija u regionu nije od pomoći, tako da sam uvjerena da bi se o njihovom interesu razgovaralo u kontekstu toga šta može biti od najveće pomoći misiji i osiguravanju kontinuiranog prosperiteta u zemlji.

Mnogi u Bosni kritikuju efikasnost i kredibilitet američkih sankcija. Za razliku od ruskih oligarha, rijetko koji bh. zvaničnik ima ekonomske interese u SAD-u ili putuje ovamo. Većina sankcionisanih zvaničnika je nastavila, ili u nekim slučajevima čak eskalirala, svoje koruptivno i destabilizirajuće ponašanje. Mnogi su pobjedili na izborima ili i dalje rade u pravosuđu. Kakvu ulogu konkretno vidite za sankcije u kontekstu Bosne i Hercegovine?

- Sankcije su jedan alat u velikoj korpi alata koje možemo koristiti. I mogu vam reći da kada smo bili tamo u aprilu, a to sam opet čula kada sam bila tamo prošle nedjelje, da ljudi obraćaju pažnju na sankcije koje SAD nameću zvaničnicima. Imaju uticaja. Jedna od prvih stvari koje smo čuli kada smo se sastali sa članovima predsjedništva u aprilu je negodovanje člana predsjedništva Dodika, koji je sankcionisan i koji je pokrenuo tu temu. Bio je uznemiren zbog sankcija Sjedinjenih Država. Dakle, očigledno imaju uticaja.

Mislim da je važno da procijenimo gdje one mogu biti od pomoći i da nastavimo ukazivati ljudima koje su vrijednosti Sjedinjenih Država, te da to učinimo u kontekstu čitavog niza drugih alata koji su nam dostupni. I zato je zakon koji Senator Viker i ja predlažemo o zapadnom Balkanu važan, jer se ne tiče samo sankcija. Kodificirati će u državni zakon posljednje dvije izvršne naredbe o sankcijama, ali će također pokušati kako možemo povećati trgovinu, kako možemo podržati ekonomske aktivnosti i kako možemo potaknuti prisustvo predstavnika organizacije Peace Corps.

O izborima u BiH

Dodik je, barem javno, ismijavao sankcije navodeći da se američki zvaničnici i dalje žele sastati s njima uprkos njegovom statusu. Kao što ste upravo rekli, vi ste jedna od osoba koja se srela sa njim. Također, sastali ste se sa Željkom Cvijanović, koja je pod sankcijama Velike Britanije, i ima potpuno istu politiku kao Dodik. Jeste li zabrinuti da ovakvi sastanci potkopavaju američku politiku sankcija, jer zapravo nisu rezultirali, barem onim što je vidljivo javnosti, bilo kakvim promjenama politike ili ponašanja?

- Mislim da nam je važno da se i dalje sastajemo sa ljudima koji su zvaničnici. I zato se održao sastanak sa članom predsjedništva Dodikom. Imali smo priliku da lično sjednemo i izrazimo zabrinutost zbog onoga što se dešava u zemlji. Mislim da trebamo nastaviti pokazivati taj interes, nastaviti tražiti načine na koje možemo podržati napredak ka demokratiji u BiH.

Zato mi je bilo drago vidjeti da je Centralna izborna komisija izrazila zabrinutost zbog malverzacija u RS i odlučila da naloži ponovno prebrojavanje, jer mislim da je važno da ljudi vide da postoji odgovornost za postupke.

Snažna ste zagovornica evropskih integracija Bosne. Ipak, povećan angažman EU poklopio se s porastom korupcije, smanjenjem slobode, barem prema izvještajima Transparency Internationala i Freedom Housea, te sigurnosnom situacijom koja podriva ulaganja. Lokalne elite koje imaju velike koristi od statusa quo nisu zainteresirane za reforme koje bi mogle dovesti u pitanje njihov privilegirani status. Ukratko, uslovljavanje od EU očigledno ne uspijeva. Kako bi SAD trebale odgovoriti na ovaj neuspjeh?

- Zato mislim da trebamo sagledati sva sredstva koja su nam dostupna, kao što su sankcije, da prozovemo koruptivno ponašanje i da jasno stavimo do znanja da ćemo pokušati da ljude držimo odgovornim. Ali isto tako je važno da kada zemlja poput BiH izrazi interes za ulazak u EU, kada izrazi interes za ulazak u NATO, da vide jasan put kako to postići.

Postoji li nešto što biste željeli dodati, a da vas nisam pitao?

- Pa, opet, jedan od razloga zašto smo se prošlog aprila vratili u region, a ja sam se željela vratiti tokom izbora, je nastavak ruskog uplitanja u region. Postoje historijske veze koje Rusija koristi za širenje dezinformacija, za pokušaj pogoršanja etničkih tenzija, za traženje načina da se napravi poremećaj i za sprečavanje izgradnje demokratije u regionu. Dakle, to je nešto na šta moramo obratiti pažnju, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Ovo je region u koji se Rusija želi i dalje miješati i važno je za Sjedinjene Države, za EU i za naše Zapadne saveznike da obrate pažnju na ono što se dešava u regionu - zaključila je Šahin.