Bosna i Hercegovina danas slavi 79. godišnjicu potvrde svoje državnosti i principe utvrđene na današnji dan u Mrkonjić-Gradu na Prvom zasjedanju, ujedno i osnivačkoj skupštini Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH).

Udareni su tada temelji modernoj BiH, koja je u noći sa 25. na 26. novembar zakoračila u sad već historijske godine jednakopravnosti i suvereniteta kao jedna od republika nekadašnje Jugoslavije.

173 vijećnika jednoglasno usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a

Na tom zasjedanju potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a značajno je za sve narode u našoj zemlji, jer je Bosna i Hercegovina u to vrijeme, skoro 500 godina nakon sloma srednjovjekovne bosanske države i pada pod osmansku, a potom pod austrougarsku i druge vlasti, prvi put odlučivala sama o svojoj sudbini.

Na današnji dan 1943., 173 izabrana vijećnika ZAVNOBiH-a jednoglasno su usvojila Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH.

Kroz usvojene i opečaćene odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a poslije se razvijao historijski oblik političke organizacije bh. multietničkog društva. Nažalost, skoro pola stoljeća nakon zasjedanja ZAVNOBiH-a, povampirene agresorske snage ponovo su 1992. udarile na BiH, čije su se patriotske snage četiri godine uz ogromne žrtve borile i izborile s neviđenim zlom.

Volja naroda

No, borba za vrijednosti ZAVNOBiH-a još traje. Godinama se Dan državnosti, 25. novembar, obilježava samo u jednom dijelu BiH. Tako su odlučili neki političari koji, negirajući ovaj važni datum, negiraju sve vrijednosti koje on nosi sa sobom.

Rezolucijom ZAVNOBiH-a izražena je volja naroda da BiH, koja nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, već i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena zemlja, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost Srba, Muslimana i Hrvata.