U zgradi Parlamentarne skupštine BiH danas je potpisan sporazum između Osmorke i HDZ-a BiH, koji obuhvata širok spektar tačaka od značaja za BiH društvo.

Prva stavka se tiče euroatlanskih integracija.

- Postizanje dogovora o zajedničkim vanjskopolitičkim stajalištima Bosne i Hercegovine usaglašavanjem i usvajanjem vanjskopolitičke strategije je od presudnog značaja, uz poštovanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona i drugih akata kojima se određuje vanjska politika Bosne i Hercegovine, te usvajanje novih zakona u ovim oblastima, uz uvažavanje svih činitelja političkog poretka – navodi se na početku ove stavke.

Jedinstvena vanjskopolitička stajališta Bosne i Hercegovine su zaista ključna, nakon četiri godine samovolje ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, koja je u prethodnom periodu umjesto sa institucijama, vanjsku politiku države najčešće usklađivala jedino sa stranačkim organima SDA. Osim toga, BiH još uvijek nema Zakon o vanjskim poslovima, što je godinama otvaralo prostor raznoraznim bahatim režimskim slugama da provode samovolju. Ovo je uistinu jedno od ključnih pitanja za ovu državu, pogotovo u periodu kada lobiranje predstavlja značajnu ulogu.

Izmjene Izbornog zakona

- Poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidatskog statusa, te ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu. Saradnja sa svim institucijama Evropske unije u korist evropskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne implementacije evropskih standarda. Žurno provođenje svih mjera, preporuka i uslova za sticanje statusa kandidata i pristupanje Evropskoj uniji – navodi se dalje u tekstu.

14 ključnih prioriteta Evropske komisije koje BiH treba ispuniti za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, godinama je nedosanjani san, a novi ambijent koji je nastao ratom u Ukrajini stvorio je od BiH geopolitički interesantno područje sklono potencijalnim nemirima, a Evropska unija je uprkos neradu dala šansu Bosni i Hercegovini. 

Malo volje i rada na ispunjenju uslova sigurno će pred decembarsku sjednicu poslati značajnu poruku i zemljama članicama Evropske unije. Ipak, ukoliko BiH dobije kandidatski status, u decembru se priča oko članstva ne završava. Tek tada slijedi teži dio posla na ispunjavanju uslova kako bi BiH jednog dana postala članica EU. Članstvo u Evropskoj uniji je jedna od rijetkih stvari oko kojih postoji konsenzus u BiH, a to što se ova stavka nalazi u vrhu programa šalje također značajnu poruku.

- Žurno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda) – piše u programu.

Izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH s ciljem provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava su nužne ukoliko BiH želi postati članica Evropske unije. Dok god postoji diskriminacija određene grupacije građana ova zemlja ne može biti demokratska, a kao takva sigurno nije prihvatljiva da bude dio evropske porodice. 

Ono što može predstavljati problem kod provođenja ove stavke su različita poimanja ovog pitanja, prvo unutar Osmorke, a naročito i između stranaka Osmorke i HDZ-a. Ono što je ohrabrujuće je to da se u programu navodi da će se o ovom pitanju odlučivati u prvih šest mjeseci, dakle u periodu kada stranke neće biti opterećene time da je bilo kakav dogovor potencijalni gubitak glasova, kako je to DF ranije percipirao, zbog čega ih nije bilo na bilo kojim pregovorima.

Ekonomska pitanja

- Poštovanje preuzetih obaveza i nastavak daljnjih aktivnosti u implementaciji programa reformi i saradnje sa NATO savezom i njegovim članicama; modernizacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine; provedba svih elemenata Akcijskog programa za članstvo u NATO-u (MAP) i blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih programa reformi - piše u tekstu.

Vojna pitanja su nešto oko čega postoji apsolutni konsenzus u Federaciji BiH, ali oko čega ne postoji, niti će postojati bilo kakav konsenzus iz RS-a, bar ne dok Srbija ne promijeni svoj stav prema tim pitanjima, a čini se da su daleko od toga. Osim toga, bilo kakvo jačanje Oružanih snaga BiH teško da je moguće u narednom periodu.

Ekonomska pitanja su u nekoliko navrata pominju u tekstu programa.

Interesantno je da se u tekstu programa posebno naglašava privlačenje inostranih investicija, ali se nigdje posebno ne izdvajaju domaći privrednici. Ipak, program nudi neka rješenja koja se tiču kompletne privrede, a to su:

- Usvajanje budžeta na svim nivoima za sljedeću fiskalnu godinu do kraja tekuće godine; obuhvatna reforma u oblasti fiskalne politike; smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada.

Riječ je o mjerama koje su godinama potencirane od onih koji su bili opozicija i koje su jedine moguće u zemljama koje ne žele intervencionistički utjecati privredu.

Reforma pravosuđa

- Reorganizacija pravosudnih institucija, uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu sa preporukama Evropske unije te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine; provođenje reformi koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije – navodi se.

Pravosuđe je godinama predmet analiza raznih evropskih zvaničnika, a čini se da je nakon slučaja "Memić" povjerenje građana u isto totalno izgubilo. Potkupljivost nosilaca pravosudnih funkcija i bliskost sa politikama dugo vremena je predmet polemike i svi su saglasni da je ovo jedno od ključnih pitanja, što je jedan od razloga odlaska brojnih građana koji ne vide pravnu sigurnost u ovoj državi.

Riječi ima i o reformi sigurnosno-obavještajnog sistema, koji je također postao predmet odbrane režima, tačnije jedne stranke, koji ima utjecaj na pojedine medije. Ovo je također jedan od preduslova za vladavinu prava.

- Povećanje penzija i plaća, a posebno minimalne penzije i plate; provođenje demografskih i populacijskih politika s ciljem poboljšanja demografskog stanja u Bosni i Hercegovini – navodi se.

Minimalne penzije i plaće su nešto na šta su ekonomisti osjetljivi, ali to je više pitanje socijalne, nego ekonomske prirode. Rasterećenje privrede može omogućiti povećanje plaća bez štete za privrednike, ali zato je potreban prvo kompletan set mjera o kojim se ranije govorilo. Sve u svemu, ovo pitanje je od velikog značaja, pogotovo u svjetlu velike inflacije, koja je pogodila cijeli svijet zbog rata u Ukrajini.

Dodatna razrada

Program obuhvata i brojna druga pitanja kao što saobraćajna i energetska infrastruktura, implementacija okolišnih politika i razvoj turizma, implementacija agrarnih politika, pomoć braniteljskim kategorijama, civilnnim žrtvama rata, povratnicima, izbjeglicama i žrtvama nasilja, podizanje nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga, podizanje kvalitete i standarda obrazovanja, podrška kulturnoj sportskoj i turističkoj djelatnosti.

Tema je i reforma cjelokupnog javnog RTV sistema BiH i FBiH.

Javni servis je srozan da krajnjih granica politizacijom, nedostatkom finansija i očajnom programskom šemom. Pitanje uređenja javnog servisa će se morati promijeniti od samog izbora direktora, koji su često bili bliski političkim strankama, pa do stabilnog izvora finansija, ali i boljeg menadžmenta, koji će omogućiti povratak nastalih dugova. Javni servis je veoma važan u simboličkom smislu i potpuno je neprihvatljivo da prava za važne nacionalne događaje preuzimaju privatne televizije u nedostatku sredstava.

Ukupni dojam koji se stiče čitanje ovog programa je da je dosta općenit i da će biti potrebna velika razrada istog. Prilikom razrade određenih tačaka postoji mogućnost da će doći do razmimoilaženja stavova između stranaka Osmorke i HDZ-a, a oko nekih teško da će postojati saglasnost partnera iz RS-a. Ipak, program je obuhvatio sve tačke od značaja za ovu državu.