Dva su moguća načina da, nakon odluke o kandidatskom statusu, BiH napravi zaokret i ubrza svoj put ka članstvu u EU, kaže za "Avaz" Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.
KOMENTAR DANA
RAZGOVOR
Pored političke bit će potrebna i konkretnija podrška, rekao je
Adi Ćerimagić. Facebook
Dva su moguća načina da, nakon odluke o kandidatskom statusu, BiH napravi zaokret i ubrza svoj put ka članstvu u EU, kaže za "Avaz" Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.
- Prvi, kao u slučaju Sjeverne Makedonije, da nove vlasti same kažu: “Sada je dosta! Idemo uraditi sve što se traži od nas i sve što vjerujemo da je nužno.” I da onda rade, rade i rade, bez obzira što će im opozicija, značajan dio javnosti, neke zemlje članice EU i dio koalicionih partnera govoriti da je to sve uzalud. Što zbog situacije u EU, što zbog struktura, dinamike i dijelova vladajuće koalicije u BiH - kaže Ćerimagić.
Podsjeća da je vladi u Skoplju trebalo više od pet godina da otvori pregovore o članstvu, ali da još nije sigurna hoće li i kada Sjeverna Makedonija postati članica EU.
- Zato bi za BiH drugi put mogao biti da EU, svjesna svog iskustva sa Sjevernom Makedonijom, razočarenja i zastoja reformi tamo, kao i razvoja situacije koji se, nažalost, očekuje u Skoplju u godini koja dolazi, dođe sa konkretnijom ponudom novim vlastima u BiH. Ta ponuda trebala bi u sebi imati cilj otvaranja pregovora o članstvu u narednih nekoliko godina. Cilj koji bi bio praćen značajnom političkom, tehničkom i finansijskom podrškom vladama u BiH. Sve to bi moralo rezultirati vrlo ciljanim i konkretnim reformama, od pravosudne do uspostavljanja sistema za korištenje EU fondova i harmoniziranog usklađivanja sa standardima EU. Tu ima jako puno posla. Mi smo do sada bili sposobni da od šest puta manje Crne Gore povučemo tek dva puta više novca iz EU fondova. A po usklađenosti sa EU smo iza Kosova - kaže Ćerimagić.
Komentirajući nedoumice oko članstva u NATO-u, kaže da je takva ponuda za BiH "na stolu".
- Zbog ukupne situacije u BiH i regionu ne vjerujem da će bilo koja od NATO članica insistirati da se pristupanje desi, naročito ne u narednih par godina. Zbog toga nove vlasti u BiH moraju i mogu raditi na tome da se ispune uvjeti za članstvo i da pripreme naše vojne, sigurnosne i obavještajne kapacitete za članstvo. Prije političkih rasprava o tome u kojem trenu je prihvatljivo da uđemo u NATO, imamo jako, jako puno konkretnog posla - ističe Ćerimagić.
U mnoštvu poruka evropskih zvaničnika nakon što je Evropsko vijeće usvojilo odluku o kandidatskom statusu za BiH, pomalo neprimjetno prošla je poruka njemačkog izaslanika za zapadni Balkan Manuela Saracina. On je naveo da je ovakva odluka "jasan signal građanima BiH da je budućnost njihove domovine u EU", te da je "cilj da BIH transformiramo u demokratsku, funkcionalnu i prosperitetnu članicu EU".
Posebno zanimljiv je dio poruke u kojem stoji da "Njemačka od novih bh. vlasti očekuje da ispuni sve uvjete za početak pristupnih pregovora", što se može protumačiti i kao cilj da se to desi upravo u ovom mandatu.
- Ovakve poruke su ohrabrujuće. Time se, prije svega, zatvaraju vrlo popularne i krajnje neproduktivne priće zadnjih mjeseci o nekakvom uvjetnom kandidatskom statusu i nekim posebnim konstrukcijama i tretmanu za BiH. Moj utisak, međutim, je da u EU vlada razmišljanje kako je sada BiH dat kandidatski status, da je loptica u bh. dvorištu i da se na neko vrijeme nema potrebe posvetiti BiH. Odnosno, da bi oni voljeli da se nove bh. vlasti pokrenu bez njihove značajnije podrške - komentira Ćerimagić, ali ne očekuje da će se to desiti, posebno kada vidimo da trud vlasti u Sjevernoj Makedoniji na primjer nije nagrađen.
- Zbog toga EU mora raditi na tome da ponudi zemljama koje se reformiraju, kao što je Sjeverna Maledonija, konkretniji i predvidljiviji put ka članstvu u EU. Samo to će značajno promjeniti dinamiku i vratiti pozitivni uticaj EU u regionu i BiH. Dok se to ne dogodi, nažalost, proći će neko vrijeme. Zbog toga je važno da Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH, što prije, pripreme svoj vrlo konkretan prijedlog o tome šta je BiH potrebno da ispuni uvjete za otvaranje pregovora. I da ga onda predstave u glavnim gradovima najvažnijih članica EU i u Briselu, gdje je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) još u junu ove godine obećao političku podršku procesima. Pored političke bit će potrebna i konkretnija podrška. Ona neće doći bez aktivnijeg angažmana prema EU od strane aktera u BiH - zaključuje Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
ISTRAGA U GORAŽDU
U 84. GODINI ŽIVOTA
NEGATIVNO PO ZDRAVLJE
OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE
DRUGI DAN ZAREDOM