Goražde se prekjučer oprostilo od „zlatnog ljiljana“ Muriza Hadžiahmetovića, bivšeg pripadnika 1. drinske udarne i 801. lake brigade ARBiH.

Izdržao je progon iz rodne Foče, neopisive uvjete života i neravnopravnu borbu u opkoljenom Goraždu, svakodnevno je gledao smrti u oči, ali pripadnik jedne od elitnih jedinica ARBiH digao je ruku na sebe zbog hapšenja i procesa kojim bi ga od heroja pretvorili u zločinca.

Goli život

- Veliki broj pripadnika ARBiH danas vodi pravne bitke dokazujući vlastitu nevinost. Vrlo često su usamljeni u tim procesima, a nekada i izdani od saboraca. Država nije na pravi način odgovorila na ovu pojavu. Neprihvatljivo je da se moramo pravdati zbog činjenice da smo branili goli život i biološki opstanak - kazao je Pašo Pašalić, Murizov saborac iz elitne fočanske jedinice „Grom“.

Stotine branilaca saslušane su u okviru istraga ratnih zločina pred državnim i organima RS. Prema riječima Kasima Brdara, predsjednika Fondacije „Istina za Goražde“, osam pripadnika jedinica ARBiH iz Goražda do sada je presuđeno na ukupno 89 godina zatvora, dok ih je osam oslobođeno.

Tri godine traju sudski procesi protiv pet pripadnika ARBiH, a još devet ih je osumnjičeno, ali se proces sada nastavlja protiv osam.

- Početkom marta 2018. jedan od osumnjičenih je također pokušao izvršiti samoubistvo. Njegova majka i sestra u ratu su silovane i ubijene. Poslije prve sudske rasprave došao je kući, djecu ispratio u školu i skočio s trećeg sprata zgrade u Sarajevu. Do sada je imao 14 operativnih zahvata - kaže Brdar.

Osim teškog materijalnog položaja, u kojem nakon rata živi većina boraca BiH, osjećaj nepravde i izdaje pojačava i činjenica da ni 28 godina od rata niko od naredbodavaca i sudionika u opsadi Goražda, svakodnevnom ubijanju civila i razaranju civilnih objekata u gradu kojem je bila namijenjena sudbina Srebrenice, još nije osuđen.

Brojne formacije

Prema riječima dr. Muamera Džananovića iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, u teroriziranju opkoljenog Goražda od 1992. do 1995. godine smjenjivale su se brojne brigade i korpusi, od Teritorijalne odbrane tzv. srpske opštine Goražde, potom nekoliko korpusa VRS, uz plaćeničke formacije iz Srbije, Rusije, Ukrajine...

- U Goraždu je od 4. maja 1992. do kraja 1995. godine ubijeno, ranjeno i u nametnutim uvjetima opsade umrlo 7.000 osoba. Među njima je više od 550 djece. To su podaci koji najjasnije prikazuju namjeru onih koji su atakovali na Goražde - kaže Džananović.