"Dnevni avaz" je u posjedu dokumenta Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, gdje ističu da se od početka suočavaju sa opstrukcijama i otporima pri provođenju poslova iz svog djelokruga rada.

- Otpori i opstrukcije pri provođenju nadležnosti Ureda ponekad imaju obilježlja sistemskih radnji, zbog evidentnog postojanja koordinacije i usaglašenosti među njima. Ovo posebno treba posmatrati u kontekstu sve većeg proširenja nadležnosti Ureda. Opstrukcije i pritisci na Ured proporcionalni su proširenju nadležnosti Ureda i javljaju se u sve perfidnijem obliku - naveli su iz Ureda.

Oni smatraju da je samo osnivanje Ureda intenziviralo antikorupcijske aktivnosti u KS.

Brojne aktivnosti

- Ove antikorupcijske aktivnosti posebno se ogledaju u donošenju niza propisa i dokumenata, različite pravne snage, antikoruptivnog dejstva, a čije je donošenje Ured inicirao, predložio i koje Ured provodi. To su sljedeći antikoruptivni propisi/dokumenti, poredani po vremenu njihovog donošenja:

1. Odluka o registru imenovanih lica u Kantonu Sarajevo,

2. Odluka o registru zaposlenih u javnom sektoru na području Kantona Sarajevo,

3. Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo,

4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo,

5. Uredba o uspostavljanju i vođenju registra ličnih podataka o imovini i postupku provjere imovine nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo,

6. Uredba o izmjenama Uredba o uspostavljanju i vođenju registra ličnih podataka o imovini i postupku provjere imovine nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo,

7. Uredba o kontroli javnih nabavki u svim institucijama čiji je osnivač Kanton Sarajevo,

8. Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru na teritoriji Kantona Sarajevo,

9. Uredba o dodjeli transfera neprofitnim organizacijama i pojedincima iz budžeta Kantona Sarajevo,

10. Odluka o registru poticaja razvoja male privrede u Kantonu Sarajevo,

11. Odluka o registru korisnika podsticaja u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo,

12. Odluka o registru podataka o javnim nabavkama koje provode institucije čiji je osnivač Kanton Sarajevo,

13. Strategija za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2022. – 2023. i Akcioni plan za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo 2022. – 2023. (“Službene novine KS”, broj: 12/22),

14. Uputstvo o načinu popunjavanja obrasca prijave imovine i elektronskog obrasca i

15. Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo, naveli su iz Ureda.

Pojašnjavaju da su ovo propisi koju su doneseni na prijedlog ili inicijativu Ureda, a da ih oni većinu i provode.

- Broj propisa i njihov značaj za uspostavu antikoruptivnog sistem u Kantonu Sarajevo, angažman Ureda u njhovom donošenju i provedbi govore u prilog intenziviranog antikoruptivnog djelovanja Ureda. Donošenje ovih propisa, a posebno njihova provedba predmet su različitih opstrukcija i otpora.

Brojne opstrukcije

Dalje, hronološki navode aktivnosti koje su bile predmet opstrukcija, odnosno gdje je pri provedbi bilo otpora, što je rezultiralo pritscima na rad Ureda. Navode da su opstrukcije postojale na svim nivoima vlasti.

Prva aktivnost Ureda koja je bila predmet opstrukcija je uspostava Registra imenovanih lica u Kantonu Sarajevo. Upravo je uspostavu ovog registra Ured detektovao kao jedan od alata koji dovodi do sprečavanja situacija sukoba interesa u obavljanju imenovanih javnih funkcija. Registar sadrži podatke o naknadi za vršenje imenovanih javnih funckija, te podatke o stručnim kvalifikacijama imenovanih lica i broju funkcija koje obavljaju. Upravo ove odrednice su bile osnov za pritiske na Ured prilikom uspostave ovog registra i dostave podataka o imenovnim licima. Ovi pritisci i opstrukcije sastoje se u tvrdnjama da je riječ o ličnim podacima i da je njihova dostava Uredu, obrada i javna objava protivna Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH. Mišljenje nadležnih organa u konkretnom slučaju je da obrada podataka o imenovanim licima nije protivna Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, jer je riječ o aktivnosti od javnog interesa.

Druga aktivnost Ureda koja je bila predmet otpora i opstrukcija je pokušaj Ureda da prevenira sukob interesa u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo. Naime, Ured je izradio prijedlog Pravilnika o sukobu interesa u osnovnim i srednjim školama kao javnim ustanovama na području Kantona, te je isti kao urnek, uputio svim osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo na usvajanje. Prijedlog Pravilnik je izrađen uz konsultacije sa Aktivom sekretara srednjih škola u Kantonu Sarajevo. Također, o istom je pribavljeno mišljenje i sugestije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. 

Osnovna svrha izrade prijedloga ovog provedbenog propisa je pomoć ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanju u reguliranju i pravom normiraju ovog pitanja, te posljedično prevencija pojave sukoba interesa. Međutim, pri realizaciji ove aktivnosti naišli smo na stanovit otpor i nerazumijevanje značajnog broja ustanova i pojedinaca. Prigovori su se sastojali u tome da ne postoji pravni osnov za donošenje ovog propisa. Uvidjevši sve prednosti donošenja pomenutog pravilnika Samostalni sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH Kantonalni odbor Kantona Sarajevo obratio se Skupšini i Vladi Kantona Sarajevo sa inicijativom za donošenje ovog pravilnika, a upravo pravilnik čiji je prijedlog izradio Ured je bio u prilogu pomenute inicijative, kao propis koji bi trebalo donijeti.

Problemi pri uspostavi Registra zaposlenih u javnom sektoru KS

Treća aktivnost Ureda koju karakterišu otpori i opstrukcije je uspostava Registra zaposlenih u javnom sektoru na području Kantona Sarajevo. Naime, pojedine organizacije i ustanove (Samostalni sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH Kantonalni odbor Kantona Sarajevo i JU „Služba za zapošljavanje KS“) zatražile su Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH o tome je li davanjem podataka o zaposlenim licima Uredu u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Agencija je svojim Mišljenima, na upite pomenutih subjekata, ustvrdila da institucije, organi, ustanove, preduzeća i drugi subjekti javnog sektora, osnovani su u javnom interesu i njihov rad se zasniva na principu transparentnosti. U tom smislu, određene pojedinosti o zaposlenima u javnom sektoru podliježu većoj kontroli javnosti i isti ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru, te da je objava tih podataka u javnom interesu, neovisno o potencijalni uticaj njihove objave na privatni život pojedinca o čijim podacima je riječ.

Četvrta aktivnost Ureda pri kojoj se od njenog početka suočavamo sa opstrukcijama i prijetnjama je provedba Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo. Važnost ovog zakona i nadležnosti koje on Uredu daje razlog su opstrukcija. Upravo donošenje ovog zakona predstavlja okidač za napade na Ured i pritiske. Razlog za ove napade i pritiske nalazimo u činjenici da je riječ o jedinstvenom zakonu koji predviđa obavezu nosioca javnih funkcija da prijave imovinu i prihode, te pravo Ureda da vrši provjere prijavljenih podataka i kažnjava nosioce koji nisu prijavili imovinu u rokovima propisanim Zakonom, te obavještava tužilaštvo i druge nadležne organe o povredama ovog zakona. Provođenje Zakona i uspostava Registra podataka o imovini nosioca javnih funkcija, koji Ured vrši, dovodi do direktnih političkih pritisaka na Ured. Jedan od pritisaka je podnošenje zahtjeva za mišljenje o ocjenu usaglašenosti pojedinih odredbi Zakona sa odredbama Ustava FBiH, Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i Porodičnog Zakona FBiH, a koji je podnio zamjenik premijera Federacije BiH Veska Drljače, 30. aprila 2019. godine. 

Pored ovog, kao direktan politički pritisak, smatramo i inicijativu Gradonačelnika Grada Sarajevo i načelnika općina sa područja Kantona Sarajevo (izuzev načelnika općine Stari Grad) upućenu premijeru i Skupštini KS, kojom se u dva navrata traži od pomenutih organa da postupe po Mišljenju Ustavnog suda FBiH („Službene novine FBIH“ broj: 46/19). Stava smo da je krajnja namjera svih koji vrše pritisak na Ured po ovom osnovu da se Zakon stavi van snage ili neke njegove bitne odredbe izmjene, te tako vrati na stanje prije donošenja ovog bitnog antikorupcijskog Zakona. Treba pomenuti da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BIH, Mišljenjem broj: 03-1-02-1-1166-2/19 od 30.12.2019. godine potvrdila da je Zakon, načelno i suštinski usklađen sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH. Također, Ured izdaje prekršajne naloge nosiocima javnih funkcija zbog povrede ovog zakona, te na dnevnoj osnovi se na zaposlenike Ureda vrši pritisak zbog ovoga.

Problemi s provjerom dipoma

Peta aktivnost Ureda pri čijoj provedbi je bilo otpora je provjera diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo. Prigovori na ovu aktivnost Ureda se tiču navodne protivnosti ove provjere diploma sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH. Aktivnost na provjeri diploma i njenu usklađenost sa relevantnim propisima Ured potkrijepljuje aktom Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine broj: OI-K-SA-33/19, od 15.02.20219. godine, u kojem se navodi da je riječ o obradi podataka zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo, koji se finansiraju iz javnog budžeta i koji momentom stupanja u javnu službu pristaju raditi za javno dobro i u javnom interesu. Stoga, Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su stava da javni interes u ovakvim i sličnim slučajevima uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti.

Šesta aktivnost Ureda koja je također naišla na otpore je integracija općina u Kantonu Sarajevo i Grada Sarajevo u Informacioni sistem Ureda, odnosno pristupanje općina registrima javnih nabavki, imenovanih i zaposlenih lica. Pojedine općine nisu pristupile Informacinom Ureda, dok je većina pristupila. Na ovoj aktivnosti jasno se vidjelo koje općine ne žele uvesti principe transparentnosti u svoj rad.

Uspostava vlastitog Informacionog sistema Ureda je sedma aktivnost Ureda koja je bila opstruisana. Naime, Ured je uspostavio vlastiti Informacioni sistem, koji predstavlja inkorporiranje dostignuća informatičkih tehnologija u svakodnevno obavljanje poslova Ureda. Informacioni sistem Ureda je multimodularan, visokih analitičkih performansi i mogućnosti. Ovaj Informacioni sistem je uspostavljen uz pomoć misije OSCE-a u BiH. Prilikom uspostave sistema, jedno zastupničko pitanje bilo je odakle su obezbjeđena sredstava za uspostavu Informacionog sistema, da li je riječ o budžetskim sredstvima, što posredno predstavlja opstruktivno djelovanje.

Kritike zastupnika

Osma aktivnost Ureda koja je bila predmet opstrukcija ogleda se u primjedbama koje su pojedini Skupštinski zastupnici, u toku javne rasprave, imali na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo. Ove primjedbe se odnose na obavezu nosioca javnih funkcija da dostave Uredu podatke o imovini bliskih srodnika. 

Namjera zastupnika koji su imali ove primjedbe je bila da se Uredu dostavljaju podaci o imovini bliskih srodnika nosioca javnih funkcija, samo ukoliko postoji pisana saglasnost tih srodnika, što bi potpuno obesmislilo ovaj zakon. Također, prilikom primjedbi na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo postavilo se pitanje, od strane pojedinih zastupnika u Skupštini KS, opravdanosti uvećanja plaća zaposlenicima Ureda. Na ovaj način se direktno vršio pritisak na finansijsku nezavinost Ureda.

Deveta aktivnost Ureda koja će svoj epilog imati pred Ustavnim sudom BiH je kontrola javnih nabavki, odnosno provedba Uredbe o kontroli javnih nabavki u svim institucijama čiji je osnivač Kanton Sarajevo. Naime, Vlada Kantona Sarajevo, donijela je 27.06.2019. godine ovu uredbu. U njenoj izradi učestvovali su stručnjaci iz oblasti javnih nabavki, uključujući i zaposlenike Agencije za javne nabavke BiH. 

Prije primjene ove uredbe, Ministarstvo pravde i uprave KS obratilo se Agenciji za javne nabavke BiH zatraživši mišljenje na Uredbu i njenu usklađenost sa Zakonom o javnim nabavkama. Agencija za javne nabavke BiH je dostavila mišljenje, od 18.07.2019. godine. Agencija za javne nabavke BiH u dostavljenom mišljenju naglašava da „nije nadležna da tumači druge propise osim Zakona o javnim nabavkama i pratećih podzakonskih akata“. Međutim, u mišljenju se također navodi:

- Ipak moramo primijetiti da se Uredba djelimično dotiče legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini te u tom smislu ističemo da odredbe Uredbe koje uređuju pitanje komisije za nabavke, pripreme tenderske dokumentacije, centralizovanih nabavki, i sl., nisu u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama i pratećim podzakonskim aktima.“ U istom mišljenu se navodi da Uredba na veoma konstruktivan način reguliše i one kritične tačke, odnosno faze u lancu nabavke koje su podložne greškama i zloupotrebi, a koje nisu predmet legislative o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini, da se ovom uredbom prate trendovi sistema javnih nabavki u zemljama EU i da se sistem javnih nabavki čini efikasnijim.

O prevenciji i suzbijanju korupcije

Potpuno suprotno mišljenju iz 2019. godine Agencije za javne nabavke BiH u svom mišljenju od 07.03.2022. godine problematizira primjenu Uredbe u Kantonu Sarajevo. U ovom mišljenju navodi se da se kantonalnom uredbom narušava jedinstvo sistema javnih nabavki u BiH i zaključuje da je pitanje uređivanja sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, uključujući i donošenje podzakonskih akata, isključivo u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, a nikako nižih nivoa vlasti. Ustavni sud će odlučiti o sudbini ovog propisa.

Deseta aktivnost Ureda koju karakterišu opstrukcije i stanoviti politički pritisci je primjena i provedba Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo. Naime, Skupština Kantona Sarajevo donijela je, na 54. radnoj sjednici održanoj dana 29.08.2022. godine, Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo, a koji se počeo primjenjivati od 01.01.2023. godine. Ovim zakonom nedvojbeno se jača pravni okvir za prevenciju, suzbijanje i borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo i pravni status Ureda. Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo normira oblast sukoba interesa, zaštitu prijavitelja korupcije, prijavljivanje korupcije i postupanje Ureda sa prijavama korupcije, jačanje integriteta institucija javnog sektora i odgovornost u vršenju javnih funkcija. Usvajanjem ovog zakona Kanton Sarajevo pravno normira sukob interesa, dajući ovlaštenja Uredu za utvrđivanje i odlučivanju o sukobu interesa u vršenju javnih funkcija. Ured je centralni organ nadležan za provedbu ovog zakona.

 Također, ne manje važna činjenica je da se ovim zakonom postupanje Ureda po prijavama korupcije zakonski normira. Upravo zbog važnosti ovog propisa i mogućih političkih konotacija, čiji je pojavni oblik sukob interesa, Ured je izložen stalnim opstrukcijama i političkim pritiscima od samog početka primjene ovog propisa. Jedan od pojavnih oblika ovih opstrukcija i pritisaka sastoji se u tome da je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, Čengić Irfan, najavio lobiranje i skupljanje potpisa ostalih zastupnika s namjerom podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Kantonu Sarajevo pred Ustavnim sudom FBiH. Ovaj čin je samo jedan u nizu pritiska na Ured, kao centralni organ za provedbu navedenog propisa.

Ne treba posebno pominjati da je postupanje po prijavama korupcije koje Ured vrši osnov za stalne pritiske na Ured. U predhodnom izlaganju naveli smo samo osnovne opstrukcije i otpore pri provedbi pojedinih aktivnosti koje Ured provodi. Ovo izlaganje može poslužiti kao nauk za druge kantone koji uspostavljaju antikoruptivni sistem sa kakvih će se opstrukcijama suočavati prilikom uspostave sistema - navode oni.