Prema podacima Centralne banke BiH, građani ove zemlje su, zaključno s novembrom prošle godine, bankama dugovali 10,95 milijardi KM.

Ugovorne obaveze

Najveći dio odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite, koji su u vrijeme enormnih poskupljenja jedan od načina za preživljavanje.

- Svaka od tih skoro 11 milijardi KM za sobom vuče ugovorne obaveze, odnosno kamate. Posebno brine to što osam milijardi maraka nije uloženo u realnu imovinu, već od korisnika stvara dužnike bez nade da će ono u šta su uložili biti u stanju da servisira kredit. Dakle, više od 70 posto kredita su potrošački nenamjenski krediti, uzeti da se pokriju neki od iznenadnih troškova, servisiraju dugovi ili da se eventualno kupe neka dobra, poput nekretnina - kaže ekonomski stručnjak Ranko Markuš.

Prava je nauka

Dodaje da više od pola miliona građana koristi dozvoljeno prekoračenje na svojim računima, tzv. limit, te da je zaduženost po ovom osnovu veća od 310 miliona KM.

- Kamata po odobrenom prekoračenju je među najvišima, čak veća od 10 posto i plaća se na iznos za koji je korisnik u minusu svakog dana. Prava je nauka kako stanovništvo upravlja sa po dvije kreditne kartice pa zaduživanjem na jednoj pokrivaju dugove na drugoj, kako bi je nastavili koristiti. Tako kamate postaju značajan rashod kojeg se građani ne mogu riješiti jer su upali u začarani krug - ističe Markuš.

Na računima više od 14 milijardi KM

Dok jedni duguju, drugi na računima imaju 14,27 milijardi KM. Prema riječima dr. Markuša, čuvanje novca na tekućim računima, pa ni oročena štednja zbog veoma niskih kamatnih stopa, trenutno se ne isplate.

- Kad se na to doda visoka inflacija koja nagriza vrijednost ušteđenog novca, onda bankovna štednja ne samo da je neisplativa već i štetna za štediše - pojašnjava Markuš.