Od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru prošle godine pojačana je zaštita istočnog i sjevernog krila NATO-a, ali pojedine zemlje se ne osjećaju dovoljno sigurnim od potencijalnih raketnih udara na njihovu teritoriju.

Evropski nebeski štit

Inicijative da se ubrzano gradi sistem koji bi spriječio takav scenario sve su glasnije nakon niza prijetnji koje stižu iz Rusije.

Tako je i ministrica odbrane Austrije Klaudija Taner upozorila da se u blizini ove zemlje, koja nije članica NATO-a, nalazi veliki broj krstarećih raketa, te pozvala na ubrzanu izgradnju "Evropskog nebeskog štita".

- Suština je jednostavna. Ono što se desilo početkom prošle godine, napadom Rusije na Ukrajinu, mijenja kompletan život ljudi u Evropi. 

Više ili manje promijenit će život ljudi i u ostalim dijelovima svijeta, u Japanu, Australiji, promijeniće život i u Indiji, jer Kina se intenzivno naoružava. 

Slijedi novo stanje svijesti sa stanovišta sigurnosti i odbrane određenih gospodarskih prostora. To će u narednih par godina u Evropi podstaći žestoke diskusije kako da Evropa ostane zaštićeno područje – kazao je za "Avaz" vojni ekspert, profesor Berko Zečević.

Granice Evrope

Podsjeća da je zapadna Evropa do sada bila pod patronatom politike SAD-a, ali zbog drastičnih promjena u američkoj politici, koju je izazvala pojava i pobjeda Donalda Trampa (Trump), te da za dvije godine slijede novi američki izbori čiji ishod niko ne može predvidjeti, diskusije o sigurnosti Evrope bit će sve intenzivnije. 

U tom smislu Zečević smatra opravdanim poziv ministrice odbrane Austrije.

- Države ne mogu samostalno finansirati vlastite sisteme koji će prijetnju presresti na granici. Trenutno, granice zapadne Evrope praktično još nisu definirane. 

Nije više sigurno da li će Mađarska biti sastavni dio zapadne Evrope, sve dok je predsjednik Viktor Orban, ali će to sigurno biti Bugarska, Rumunija, dugoročno i dio Ukrajine.

Evropski nebeski štit tek se uspostavlja, jer kada bi hipotetički počelo lansiranje raketa iz Rusije vi biste vidjeli velike šupljine – ističe Zečević.

Zapad se sada suočava sa posljedicama svojih odluka iz prethodnih 30-tak godina, da se teška industrija i elektronika prebace u Kinu. Time je uspostavljen prividan mir između istoka i zapada, ali sada sve pada u vodu.

- Jučer sam dobio jedan link i bio sam šokiran podatkom da proizvođač tenkova "Leopard 2" iz Njemačke nije u vlasništvu njemačke već kineske firme. 2016. godine kineska firma je kupila njemačku firmu za proizvodnju tenkova „Leopard“. 

Jedan od razloga zbog čega postoje nedoumice da li isporučiti tenkove Ukrajini je upravo to što se sada otkrivaju stvari koje nisu bile tajna, ali su bile prikrivene od strane multinacionalnih kompanija. 

Sam pojam takvih kompanija znači da nema nacionalnih granica u biznisu, ali sukob Rusije sa zapadnim svijetom pokazuje da takav koncept više ne važi – pojašnjava profesor Berko Zečević.

Zagreb, Sarajevo i Beograd

Na pitanje postoji li razlog za zabrinutost u BiH zbog opasnosti na koju ukazuje Ministarstvo odbrane Austrije, Zečević odgovara na mi nemamo resursa koje treba gađati.

- Ne trebamo brinuti. Ako dođe do takvog scenarija mi možemo imati posljedice koje su rezultat kolateralnih šteta. Zagreb, Sarajevo i Beograd nisu važni ciljevi u globalnom, hipotetičkom sukobu. 

Mislim da do toga neće doći u ovom momentu, jer se radi o preslagivanju snaga i strategija za naredna desetljeća – kaže profesor Zečević.

Komentirajući dosadašnji tok rata u Ukrajini, naš sagovornik kaže da se na terenu pokazalo da od silnih sposobnosti ruske vojske u ratnim sukobima - nema ništa.

- Pokazali su izuzetno nisku sposobnost prodiranja u duboku pozadinu. Bez obzira što šalju krstareće balističke i hipersonične rakete, realan efekat, s obzirom na potencijal koji su ta oružja imala prije primjene, je poražavajući. 

Ono što je ostalo standard - jedino američki raketni i artiljerijski sistemi odgovaraju deklariranim performansama – zaključuje Zečević za portal "Avaza".