Američka agencija za međunarodni razvoj USAID je po nalogu Američkog instituta za istraživanje provela ispitivanje stavova omladine u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je propitivalo stavove o emigraciji, međuetničke odnose, stanje na tržištu rada i doživljaj medija.
Tokom projekta, anketirano je 3.000 mladih iz Bosne i Hercegovine u 118 općina u oba entiteta i Distriktu Brčko.
Po važnosti pripadnosti različitim zajednicama, nakon porodice i prijatelja, ispitanici su ocijenili da im je najvažnija pripadnost religijskoj grupi i to 60 posto na nivou države. Pripadnost religijskoj grupi je važna za 64 posto Hrvata i Srba te 59 posto Bošnjaka.
Nakon pripadnosti vjerskoj skupini slijedi pripadnost etničkoj skupini koja je bitna kod ukupno 56 posto na nivou BiH. Pripadnost etničkoj skupini važna je za 61 posto Srba, 55 posto Hrvata i 54 posto Bošnjaka. Nacionalni (BiH) identitet je važan većini Bošnjaka (59 posto), a znatno manje Srbima i Hrvatima (33 odnosno 28 posto).
Više od polovine, 53 posto, Srba smatra pripadnost nekom entitetu kao važan, u usporedbi s otprilike jednom trećinom Bošnjaka i Hrvata, 35 odnosno 38 posto.
Pripadnici svih etničkih skupina vjeruju više ljudima svoje nacionalnosti nego ljudima drugih etničkih skupina. U odnosu na 2018. povjerenje prema drugim etničkim skupinama poraslo je među Bošnjacima (porast od 5 posto) i Srbima (9 posto) u 2022. ali smanjilo se kod Hrvata (10 posto). Povjerenje prema vlastitoj etničkoj skupini i povjerenje prema drugim etničkim skupinama je niže kod mladih nego među općom populacijom.
U poređenju sa istraživanjem iz 2018. godine najviše se smanjilo povjerenje Hrvata prema Bošnjacima i to za 14 posto.
Tako, 60 posto ispitanih Bošnjaka ima povjerenje prema drugim Bošnjacima, 32 posto ima povjerenje u Hrvate i 27 posto u Srbe. Što se tiče Hrvata, njih 48 posto ima najviše povjerenja u Hrvate, 25 posto ima povjerenja u Bošnjake i 24 u posto u Srbe. Čak 66 posto Srba ima povjerenje u druge Srbe, 34 posto u Bošnjake i 32 posto u Hrvate.
Međutim, većina ispitanika (83 posto) imala je interakcije s drugim etničkim skupinama, a 34 posto ispitanika izrazilo je osjećaj tjeskobe tokom takvih interakcija. Međutim, gotovo dva od troje ispitanika (62 posto) reklo je da ne bi imali ništa protiv da ljudi ljudi iz druge etničke skupine im budu komšije. Osim toga, jedna trećina (36 posto) izjavila je da im ne bi smetalo biti u bliskom odnosu s nekim ko pripada drugoj etničkoj pripadnosti.
Dvoje od pet ispitanika kazalo da im je ponekada teško razumjeti perspektivu druge grupe po pitanju rata. Ovaj pogled je najčešći kod Bošnjaka i to 45 posto, kod Hrvata je 30 posto i kod Srba je 39 posto. Sa druge strane, 42 posto ispitanih Bošnjaka je odgovorilo da pokušava da razumije stavove drugih o ratu, a to je reklo i 38 posto Hrvata i 34 posto Srba.
