Na samom obodu Popovog polja smješteno je selo Kotezi, gdje se nalazi džamija Muje Kotezlije, koja je izgrađena prije više od 500 godina.

Kako nam je ispričao hafiz Sadik efendija Fazlagić, za ovu džamiju su vezana mnoga predanja i priče, a nakon mnogo desetljeća krenula je njena obnova.

Posebne dozvole

- S džamije je 1942. godine skinut krov i ona otada nije u funkciji. Zidovi i munara su ostali uspravno. Evo, nakon osamdeset godina, krenulo se sa sanacijom i vraćanjem ove džamije u funkciju. Da bi se krenulo u obnovu, prvo je bilo potrebno nabaviti posebne dozvole od Zavoda za zaštitu spomenika RS jer se radi o nacionalnom spomeniku - pojasnio je ef. Fazlagić.

Kako je naveo, zidovi i munara se trebaju sanirati da bi se stavio krov.

- Prije dvadesetak dana postavljen je novi krov od kamenih ploča. Obnova je počela prvog jula prošle godine, a za otprilike pola godine je završena. Sada se prešlo na sanaciju dodatnog objekta, odnosno musafirhane koja je odmah pored džamije. Nadamo se da će i to za dva do tri mjeseca biti završeno. Otvorenje ove džamije i njenih pratećih objekata očekujemo u ljetnom periodu, ali sve će zavisiti od dinamike radova - istakao je ef. Fazlagić.

On je govorio i o značaju ove džamije, za koju kaže da je jedna od najljepših u ovom dijelu BiH.

- Stara je više od 500 godina. Tačan podatak izgradnje se ne zna, zna se samo da je Mujo Kotezlija, koji je u to vrijeme u ime sultana dijelio Popovo polje, od tih erazi-mirija napravio ovu džamiju. Džamija je sagrađena u osmanskom stilu, a specifično je to da je prije izgradnje munare prvo sagrađen bunar pa je na tom bunaru izgrađena munara. Bunar je sačuvan, u dobrom je stanju i veoma je funkcionalan. Munara je ovalnog oblika i možda jedina takve vrste u Bosni i Hercegovini. Osim ovog, postoje još dva bunara u neposrednoj blizini džamije za koja se vjeruje da su novijeg datuma - naveo je on.

Ukopan vakif

Cijeli ovaj kompleks proglašen je nacionalnim spomenikom 2003. godine, odnosno džamija, bunari, mekteb, tri čardaka, kao i stari harem, u kojem su, vjerovatno, ukopavane džematlije, odnosno ljudi iz mjesta Kotezi.

- Ispod džamije, na samom ulazu, postoji mali prostor za koji se vjeruje da je tu ukopan vakif ove džamije Mujo Kotezlija - zaključio je ef. Fazlagić.

Dobri odnosi

Da su se u Kotezima uvijek njegovali dobri međuljudski odnosi i oslanjao čovjek na čovjeka, bez obzira na vjeru i naciju, govori podatak da je Munla Hodžić jedan dio zemljišta uvakufila da se sagradi crkva.

Kada se počelo s obnovom džamije, katolici koji su porijeklom s ovih prostora uplatili su značajna sredstva za obnovu.