Bosanskohercegovački političar Džemal Bijedić, koji je rođen na današnji dan 1917. godine u Mostaru, jedan je od najutjecajnijih i najistaknutijih Bošnjaka 20. vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća, 1971. godine.

U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić se zalagao za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija.

Avionska nesreća

Nažalost, zaustavila ga je avionska nesreća, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, 18. januara 1977. godine, u kojoj je izgubilo život zajedno sa svojom suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. Ni danas nije razriješena misterija o ovoj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svoga nasljednika na čelu Jugoslavije.

Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.

Međunarodni dan svemirskih letova

Danas je Međunarodni dan čovjekovih svemirskih letova, jer su se ovog datuma dogodila dva ključna momenta u historiji astronautike. Jurij Aleksejevič Gagarin, sovjetski kosmonaut, u svemirskom brodu Vostok prvi put u historiji obletio je našu planetu upravo 12. aprila 1961. godine, a istog datuma 1981. NASA je lansirala Spejs šatl Kolumbija (Space Shuttle Columbia) na svoj prvi let. Spejs šatl je bio letjelica za prevoz ljudi i opreme u nisku Zemljinu orbitu, ali, kako se pokazao rizičnim, NASA je prestala s proizvodnjom šatlova 2011. godine.

Predsjednik SAD 4 puta zaredom 

Na današnji dan 1945. godine umro je Frenklin Delano Ruzvelt (Franklin Roosevelt), američki političar i državnik. Kao član Demokratske stranke izabran je za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 1932. godine, i na toj funkciji je ostao do kraja života, odnosno biran je za predsjednika SAD četiri puta uzastopno, 1932., 1936. 1940. i 1944. godine. Ruzveltovim zaslugama i njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, Amerika se izvukla iz velike ekonomske i političke krize koja ju je zahvatila 30-ih godina prošlog vijeka, a kasnije se nametnula kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu.

Zvuk Amatijeve violine

Čuveni italijanski graditelj violina Nikolo Amati (Nicolo) umro je na današnji dan 1684. godine. Iako je cijela porodica Amati poznata po izradi violina, Nikolo se izdvojio svojim nadogradnjama i inovacijama, oblikom i materijalom, odnosno posebnom vrstom drveta od kojeg je izrađivao violine, čime je postigao specifičan zvuk tog prefinjenog instrumenta u kojem i mi danas uživamo. Iz njegove škole potekli su također veliki majstori u izradi violina Gvarnijeri (Guarnieri) i Stradivari.  

Operna diva

Godine 1933., 12. aprila, rođena je Monserat Kabalje (Montserrat Caballé), legendarna španska operna diva. Ogromnu popularnost širom svijeta i među publikom koja ne posjećuje pozorište stekla je nakon 1988. godine, kada je snimila pjesmu „Barcelona“ u duetu s Fredijem Merkjurijem (Freddie Mercury), pjevačem rock grupe „Queen“. Pjesma „Barcelona“ 1992. godine postala je službena himna Ljetnih olimpijskih igara u Barseloni.