Građani Bosne i Hercegovine grcaju u dugovima. U prilog tome govori i činjenica da komercijalnim bankama duguju gotovo 11 milijardi maraka, a od toga se 70 posto odnosi na nenamjenske potrošačke kredite. Krediti su se, ne tako davno, podizali za kupovinu namještaja, bijele tehnike i slično, a sada su ih građani, zbog enormnih troškova života koji ne prate njihova primanja, prisiljeni uzimati da bi se prehranili.
Začarani krug
Nažalost, sve je više onih koji su upali u začarani krug zaduživanja i koji, bukvalno, novim kreditom pokrivaju stari, odnosno idu “dugom na dug”.
Istina, u takvoj situaciji našli su se i neodgovorni građani koji su, kako to kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar, uvjetno rečeno, poletjeli zaduživati u vrijeme niskih kamatnih stopa prije nego što je inflacija počela rasti tokom prošle godine. Na taj način su mislili, pojašnjava on, da će s lakoćom moći izmiriti svoje obaveze, ne očekujući da će im troškovi života porasti.
- S druge strane, imamo one koji nisu bili neodgovorni, nego nisu imali drugog izlaza, upravo da bi bili u stanju da plate račune i kupe hranu. Neki su, možda, od njih ostali bez posla ili su im smanjena primanja, pa su onda uzimali kredite. Nažalost, situacija u kojoj sada jedan kredit pokrivaju drugim je gora nego ranije zbog toga što kamate u međuvremenu rastu - pojasnio je Gavran.
Teže posljedice
Naglašava kako će sve veći broj građana koji su se našli u takvoj situaciji imati sve veći problem, jer na koncu neće moći pokriti kredit drugim ili im ga, navodi, banka neće dati, pa će onda posezati za mikrokreditnim organizacijama, koje su još nepovoljnije ili, nažalost, za nekim pozajmicama nacrno, što, jasno, može dovesti do težih posljedica.
