Tužilaštvo Kantona Sarajevo istražuje ko je zastupniku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Kenanu Uzunoviću nudio novac kako bi glasao protiv imenovanja Vlade FBiH.

- Tužilaštvo Kantona Sarajevo je, po službenoj dužnosti, reagiralo, budući da nije bilo prijave. U vezi s tim, poduzimaju se radnje u cilju provjere navoda - kazala je za „Avaz“ portparol Tužilaštva KS Azra Bavčić.

Šmitova odluka

Pozvali smo Uzunovića, koji je odbio reći ko mu je nudio prvo dva, pa tri miliona maraka. Ove itekako ozbiljne optužbe Uzunović je iznio na Face televiziji u danu kada je imenovana Vlada FBiH. On je, prema vlastitom priznanju, rekao da se to dogodilo u vremenu kada je na snazi, uz deblokadu imenovanja Vlade, u paketu od visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) stigla i odgovarajuća zatvorska kazna u trajanju od 10 godina za krivično djelo kupovina zastupnika.

- Ne bih ja o tome razgovarao. Ja sam dao izjavu u Tužilaštvu i ja sam time zatvorio tu priču. Ne bih ja razgovarao o izjavi koju sam dao u Tužilaštvu, izvinite, nemojte me pogrešno shvatiti. Ja sam izjavu dao jutros (u petak, op.a.) u 10.30 sati i završio sam s tim - rekao je Kenan Uzunović za “Avaz”.

Uzunović nije za „Dnevni avaz“ otkrio ko mu je nudio dva pa tri miliona maraka, a da li je tužiocima, pokazat će vrijeme.

Nakon niza medijskih istupa u kojima je tvrdio da su mu za njegov glas u Federalnom parlamentu nuđene basnoslovne sume novca, te izbjegavanja odgovora na pitanje ko je to uradio, konsultirali smo pravne stručnjake tražeći odgovor ima li u cijeloj priči odgovornosti i poslanika Kenana Uzunovića. Poznati advokat Josip Muselimović smatra da bi Uzunović istražnim organima morao saopćiti ko je to učinio.

Mora reći

- U situaciji kada neko izjavi da mu je nuđen novac, onda on to mora identificirati malo pobliže pa kazati ko je to učinio. To je pokušaj izvršenja krivičnog djela davanje mita, a zakon kaže da je svaki građanin do kojeg dopre glas da je neko počinio ili pokušao da počini krivično djelo dužan to prijaviti i navesti vrijeme, mjesto i osobu koja je to uradila. Ako to ne želi, onda bi bilo osnova da on goni zbog širenja lažnih vijesti, za šta bi aktivno legitimiran za pokretanje nekog postupka mogao biti niko drugi osim neki državni organ - pojašnjava Muselimović.