Nastavljamo priču o velikoj koruptivnoj, kriminalnoj i političkoj aferi koja se krije iza gustog dima kompanije GIKIL, a zbog koje bi mogla ispaštati cijela država BiH.

Nakon što je objavljeno da Pramod Mittal pokreće arbitražni spor protiv BiH koji bi našu zemlju mogao koštati stotine miliona ili čak nekoliko milijardi dolara, saznali smo nove, šokantne detalje.

U ovom prilogu detaljno govorimo o tome kako je politika pokušala i na kraju i uspjela da nezakonito preuzme GIKIL, čime je Mittal praktično protjeran iz kompanije u kojoj je većinski vlasnik i u koju je za pokretanje proizvodnje uložio ogromna sredstva.

Problemi počeli 2014. godine

Kao što smo i objavili, svi problemi za porodicu Mittal počeli su 2014. kada je GIKIL-u stigao na naplatu ogroman dug kompanije Stemcor od koje je GIKIL nabavljao ugalj za prizvodnju. 

S obzirom na to da je Mittal i njegova kompanija GSHL vlasnik 51% GIKIL-a, a Vlada TK preko KHK vlasnik 49%, GSHL je tražio da se dug po tom procentu i otplati, što je propisano i potpisanim ugovorom o osnivanju GIKIL-a između ove dvije kompanije. Međutim, Vladi TK kojom tada, kao i sada, rukovodi SDA, to se nije svidjelo. 

Umjesto da otplate dug, oni kreću u redefiniranje upravljačke strukture, preciznije u izbacivanje GSHL-a iz GIKIL-a. Iako je za odlučivanje u GIKIL-u bila potrebna dvotrećinska podrška članova odbora, dakle u odlučivanju su morali učestvovati i predstavnici KHK i GSHL-a, KHK 7. marta 2016. održava nelegalnu skupštinu na kojoj imenuje nove članove uprave bliske tadašnjoj vlasti u TK. 

Na mjesto predsjednika Nadzornog odbora, što je do tada bio Mittal, imenuje se Sulejman Brkić, kadar SDA. Osim Brkića u upravljačku strukturu GIKIL-a nezakonito se imenuje još šest osoba bliskih kantonalnoj vlasti i to: Senada Fajić, Elvis Garagić, Almin Suljić, Dževad Kasumović, Jasmin Ovčina i Fuad Čergić.

GSHL pokušava da se zaštiti, žali se nadležnim pravosudnim organima i Općinski sud u Tuzli održanu skupštinu proglašava nelegalnom i nezakonitom, a odluku Vlade i kompanije KHK poništava. Ipak tuzlanska vlada ne odustaje u promjeni upravljačke strukture i KHK tuži GSHL. Međutim, sud se proglasi nenadležnim, jer u ugovoru koji su KHK i GSHL potpisali prilikom formiranja GIKIL-a, u članu 64 jasno se navodi da će se svi sporovi rješavati arbitražom.

Član 64 Ugovora o pristupanju: Ugovorne strane su saglasne na prijateljski način riješiti sve sporove koji mogu nastati iz ovog ugovora. Ako to nije moguće, ugovara se arbitraža kojom svaki nominira jednog predstavnika, koji će nominovati predsjednika uz zajedničku saglasnost. Ako ne uspiju, predsjednik se nominuje od strane Komore Komercijalne Arbitraže u Beču čija odluka je konačna i izvršna. 

Postupak arbitraže primjenjuje pravila UNCITRAL.

Odluka suda da se svi sporovi rješavaju kroz arbitražni, a ne krivični postupak postaje pravosnažna 2018. U međuvremenu, Pramod Mittal 2015. pokreće arbitražu. Međutim, ta ročišta se plaćaju, a Vlada TK ni to nije željela. Umjesto toga smislili su pomukli plan kako da se riješe arbitražnog postupka i cijeli proces vrate na domaće sudove na koje lako mogu vršiti pritisak uz pomoć korupcije i političkih ucjena. 

U tome su i uspjeli, zbog neplaćanja taksi, arbitražni postupak je prekinut. Da je postojao dugoročni plan, otkrio je i tadašnji SDA-ov premijer kantona Jakub Suljkanović.

- Naši će sudovi sad dokazivati ono za šta bismo tamo davali pare. Naš sud će to sad dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 maraka i nismo sigurni da će ti arbitražni suci stranci biti na našoj strani, jer će ih on kupiti - rekao je Suljkanović.

Ova izjava potvrđuje da je vlast svjesno kršila ugovor potpisan sa Mittalom i da su znali da nasilno preuzimanje GIKIL-a neće proći na stranom sudu koji radi po zakonu i pravilima.

No, vratimo se na Sulejmana Brkića, SDA kadar koji je nasilno preuzeo funkciju predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a. 2019. nova Vlada nagrađuje Brkića i on biva imenovan za kantonalnog ministra unutrašnjih poslova. Samo tri dana nakon imenovanja Brkić hapsi Pramoda Mittala i određuju mu se mjere zabrane da poduzima bilo kakve aktivnosti vezano za GIKIL.

Da je to urađeno sa ciljem nasilnog i nezakonitog preuzimanja GIKIL-a od strane kantonalne vlasti može se zaključiti i iz izjave tužioca Tužilaštva TK Ćazima Serhatlića.

- Iz prethodnih tačaka naredbe o sprovođenju istrage od 14.10.2019. godine je vidljivo da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku izdejstvuje sudsko poravnanje kojim bi se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12.900.000 USD iako na to nije imao nikakvo pravo.

Međutim, izdavanjem mjera zabrane od strane Kantonalnog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo neophodno preduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a - rekao je Serhatlić.

Posebno problematičan dio izjave Ćazima Serhatlića, tadašnjeg tužioca Tužilaštva TK, koju je očigledno dao prema političkim uputstvima i u kojoj je naglasio da treba preuzeti potpunu kontrolu nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a.

Takve radnje bile su nelegalne, protuzakonite i protupravne. Tužilac Serhatlić je to morao znati. Tada Vlada TK pokreće niz aktivnosti da putem svojih tadašnjih članova u upravi ponovo isključi GSHL iz kompanije GIKIL. Plan iz 2016. konačno je ostvaren 2020. upisom nelegalne uprave na šta je uložena žalba za koju sud u Tuzli nikada nije donio odluku.

Kako su imenovani

Osobe imenovane u upravu GIKIL-a 2016. na sjednici koju je sud proglasio nelegalnom, ponovo su imenovane 2020. i njih je sud u Tuzli registrovao, iako je sjednica održana bez prisustva većinskog vlasnika, GSHL-a, odnosno Pramoda Mittala i njegovih ljudi. Uprava GIKIL-a registrovana 2020. godine u sljedećem sastavu:

Dževad Kasumović, koji je 2016. imenovan na mjesto zamjenika VD generalnog direktora, sada je imenovan na mjesto generalnog direktora.

Almin Suljić koji je 2016. imenovan na poziciju VD generalni direktor, sada je imenovan na poziciju izvršni direktor za proizvodnju.

Jasmin Ovčina koji je 2016. godine imenovan na poziciju VD izvršni direktor SCM, ponovno je izabran na tu poziciju.

Umjesto Fuada Čergića koji je bio imenovan na poziciju VD izvršni direktor za finansijske poslove koji je u međuvremenu dao otkaz u GIKIL-u, imenovan je Osman Abadžić.

Interesantno je istaći da su Kasumović, Suljić i Ovčina, nakon neuspjelog plana iz 2016 svi napustili GIKIL i radili kod GIKIL-ovih strateških partnera kao što je Xcoal iz Njemačke gdje je zaposlenje našao Kasumović, i Erdal odnosno PPD gdje je zaposlenje našao Jasmin Ovčina. GIKIL i danas radi sa ovim strateškim partnerima, a vlasnik PPD danas putem svoje off-shore kompanije Coast Line Commodities osnovane na Malti, pokušava doći do upravljanja u GIKIL-u kroz otkup potraživanja u KHK u stečaju u ukupnom iznosu od oko 10 miliona KM čime bi preuzeo poziciju većinskog udjeličara u KHK i upravljao njihovom imovinom u vrijednosti od 74 miliona KM koliko imaju registrovano u udjelu u GIKIL-u.

Za predsjednika nadzornog odbora GIKIL-a umjesto Sulejmana Brkića koji je dobio ministarsku poziciju u Vladi TK, imenovan je Abdel Đozić, član izvršnog odbora SDA Lukavac. Još jedan član nadzornog odbora GIKIL-a, Abdulah Zukić koji je tada bio savjetnik premijera TK, takođe je član SDA Živinice. Na mjesto sekretara kompanije imenovan je Emir Junuzović, inače član izvršnog odbora SDA Lukavac.

Kao što je javnosti poznato, krajem 2021 Općinski sud u Živinicama potvrdio je optužnicu protiv Abdulaha Zukića koji je optužen zbog krivičnog djela primanje dara ili drugih oblika koristi radi trgovine utjecajem.

Krajem 2022. Općinski sud Tuzla u prvostepenom postupku osudio je na dvije godine zatvora Sulejmana Brkića zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, te krivičnog djela primanje nagrade ili drugog oblika koristi. Pored toga dobio je i sigurnosnu mjeru zabrane vršenja dužnosti ministra na nivou FBiH u trajanju od 5 godina od dana pravosnažnosti presude.

Sprega politike i sudova

U sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a sa 51% i dan danas se vodi GSHL, odnosno porodica Mittal. Sve ovo je dokaz da je zahvaljujući sprezi politike i sudova iz naše zemlje nelegalno i nezakonito protjeran strani investitor čime je BiH direktno prekršila BIT sporazum potpisan sa Indijom, a koji garantuje zaštitu stranih investitora iz ove zemlje. Zbog svih dilova, talova, dogovora, muljaža, koruptivnih i sumnjivih radnji Pramod Mittal pravdu traži u arbitražnom postupku koji će našu zemlju koštati stotine miliona ili čak nekoliko milijardi dolara.

Posebnu ulogu u ovoj političkoj manipulaciji SDA vlasti u tuzlanskom kantonu odigrali su advokati koji su pomogli u prevari i izbacivanju Mittala iz GIKIL-a.