Poruka skupa Europske političke zajednice u Moldaviji nije konfrontacija Rusiji, nego podrška Kišinjevu, rekao je premijer Andrej Plenković koji sudjeluje na sastanku u toj bivšoj sovjetskoj republici suočenoj s pritiskom Moskve.
Drugi sastanak Europske političke zajednice, formata koji okuplja 27 država članica Europske unije i 20 europskih država, bez Bjelorusije i Rusije, održava se u Moldaviji nakon prošlogodišnjeg susreta u Pragu.
Skup se održava na desetak kilometara od moldavske odmetnute regije Pridnjestrovlja gdje su raspoređeni takozvani ruski „mirotvorci“.
Hrvatski premijer će u Moldaviji imati niz bilateralnih susreta. Formalno će se susresti s moldavijskim premijerom Dorinom Receanom, s kosovskom predsjednicom Vjosom Osmani te crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, uz niz neformalnih sastanaka, prenosi Hina.
Moldavija je „neovisna država koja ima svoju vlast, svoje demokratske izabrane institucije i svoj smjer“, rekao je hrvatski premijer na početku skupa, kazavši da je riječ o vjerojatno najvećem međunarodnom skupu dosad u toj zemlji s 2,5 milijuna stanovnika.
Plenković je rekao da je skup „važna politička poruka, no da nije upućena kao poruka konfrontacije, nego kao poruka suradnje i uključenosti“ s Moldavijom.
Ako Rusija svaki skup koji se održava u njezinom bližem susjedstvu „doživljava kao neku prijetnju, onda je to veliki problem“, rekao je Plenković, naglasivši da je „iz tog osjećaja i te posture“ i došlo do današnje situacije.
Sam skup održava se pod velikim mjerama sigurnosti, a iznad susjedne Rumunjske patroliraju NATO-vi avioni, štiteći zračni prostor bivše sovjetske republike.
Tamo je stigao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, pozvavši da Ukrajina postane članica Sjevernoatlantskog saveza te da joj se omoguće borbeni zrakoplovi, prenosi Reuters.
Plenković je rekao da će se na skupu razgovarati o pitanjima sigurnosti, energetike i kritične infrastrukture, „svim onim temama koje su došle u prvi plan“ nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Ponovio je da je Hrvatska na raspolaganju Ukrajini, od političke, financijske, humanitarne i vojne pomoći, do dijeljenja iskustva poput onih iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, razminiranju i procesuiranju ratnih zločina.
