Ministar Delić je u intervju za Fenu govorio o planovima za poboljšanje uslova boravka u ustanovama socijalne zaštite, zatim izmjenama Zakona o radu FBiH, održivosti Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje te o deinstitucionalizaciji ustanova djece bez roditeljskog staranja.
Istakao je da to ministarstvo trenutno radi na uređivanju segmenta socijalne zaštite na način da rade na izradi strategije deinstitucionalizacije u FBiH.
Umanjiti broj korisnika
- Ideja je da umanjimo broj korisnika svih javnih ustanova i da osobama koje su korisnici tih ustanova omogućimo život u lokalnoj zajednici, zatim inkluziju i integraciju, kako bi bili podjednako tretirani - naglasio je.
Nažalost, pojasnio je Delić, nadležnosti su podijeljene između lokalne zajednice, kantona, entiteta i države te da u tom polju nastaju problemi.
Ustanove socijalne zaštite, kazao je, posmatraju se kao zdravstvene ustanove, a da to one nikako nisu.
- One pružaju primarnu zdravstvenu njegu i bave se socijalnom zaštitom tih korisnika, a ne primarnom zdravstvenom zaštitom što je obaveza zdravstvenog sektora - istakao je.
Kao jedan od problema naveo je i činjenicu da kantoni iz kojih dolaze korisnici usluga na adekvatan način ne plaćaju troškove zdravstvene zaštite što bi trebali, te je najavio da će u narednom periodu riješiti i taj problem.
Ostvarenje prava
Naglašava da svi korisnici moraju imaju mogućnost ostvarivanja prava, što je interresorna saradnja sa Ministarstvom pravde, ali i da imaju potrebu da se obrazuju, što je interrosrna saradnja sa ministarstvima obrazovanja na nivou kantona.
- U narednom periodu je izazov ostvariti tu interresornu saradnju kako bi korisnici tih ustanova imali vrhunsku uslugu, ali prije svega, mi moramo revidirati broj korisnika u tim ustanovama. Ideja je da korisnici ustanova žive u lokalnoj zajednici i da imaju jednaka prava kao i svi drugi građani FBiH - istakao je Delić.
Osvrnuo se i na nedavno objavljeni Izvještaj Ombudsmena u kojem se navodi da su nedostatak medicinskog kadra i nedovoljno kvalifikovan kadar ozbiljni problemi koji utječu na kvalitetu zdravstvene njege i pružanje podrške osobama s intelektualnim i mentalnim teškoćama u ustanovama.
- To nije način da pomognemo i promijenimo nešto na bolje. Osvrnuli su se na pružanje usluga koje nisu obaveza ustanova, već su kantoni ti koji trebaju osigurati plaćanje liječenja - kazao je ministar Delić.
Još je jednom podvukao da ustanove za socijalno zbrinjavanje primarno pružaju zdravstvenu njegu, ali da su problem sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita, jer je kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja izbjegavaju plaćati na adekvatan način.
Također je komentirao i slučajeve prisilnog smještaja u Bakovićima, koji su navedeni u Izvještaju, tvrdeći da nijedna od federalnih ustanova za socijalno zbrinjavanje nije adekvatna za smještaj osoba koje su opasne po sebe i po druge.
- Nažalost, moram reći da se Izvještaj zadržava na općenitim kvalifikacijama, ne ulazeći u srž problema, iako kolege iz Ministarstva već godinama naglašavaju gdje je problem - kazao je Delić.
Podsjetio je da je Vlada FBiH nedavno usvojila i prethodne saglasnosti na pravila svih pet ustanova socijalne zaštite i zbrinjavanja iz resora Ministarstva za rad i socijalnu politiku Federacije BiH, čime su se stekli uslovi za transformaciju i uvođenje modernijih, humanijih i individualnim ljudskim potrebama prilagođenijih oblika zbrinjavanja u federalnim socijalnim ustanovama.
Delić je naveo da je u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić trenutno prijavljeno 338 korisnika, u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići 334 korisnika, Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin 487 korisnika, Ustanovi iz djelokruga socijalne zaštite Ljubuški 98 korisnika te u Zavodu za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo 20 korisnika.
Govoreći o programu rada tog ministarstva u narednom mandatu koji će uskoro i zvanično predstaviti, Delić je kazao da imaju u planu i izmijeniti Zakon o radu FBiH. Ističe da je Zakon o radu zastario te da je 2012. godine bio u daleko boljoj verziji od one koja je usvojena 2016. godine i koja je izazvala veliki protest radnika i sindikata.
Te izmjene su, dodao je, pripremljene i usvojene bez da su prošle kvalitetan socijalni dijalog.
- Nažalost, od tada nije bilo volje da se izmijeni Zakon o radu, ali moram napomenuti da u njegovoj izradi nije učestvovalo Ministarstvo, već da ga je izradio kabinet tadašnjeg premijera - naveo je Delić.
Zakon o radu, naglasio je, ima mnoge manjkavosti kao što su neregulisane naknade, plaće, prava radnika iz radnog odnosa, zaštite tih prava, minuli rad, topli obrok, kolektivni ugovori, i još mnogo toga.
- Sve su to pitanja koja je Zakon o radu trebao regulisati, a nije - kazao je Delić.
Istakao je da je zbog manjkavosti i problema u praksi i provedbi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo niz propisa kao što su Zakon o mirnom rješavanju sporova, Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca te Zakon o štrajku koji je već spreman i koji bi uskoro trebao da bude u proceduri. Dodao je da trenutno održavaju i opsežne pregovore sa sindikatima i Udruženjem poslodavaca FBiH, kako bi našli kompromis u okviru kojeg bi bili zadovoljeni interesi svih strana.
- Zakon o radu mora biti okvirni zakon za sve, sadržajan i kvalitetan. Ne može se parcijalno raditi na izmjenama i dopunama, jer će se samo još vise usložiti. Mi radimo na njemu i nadam se da će biti volje za usvajanje kad bude spreman - poručio je Delić.
Delić je govorio i o održivosti Federalnog zavoda penzijskog i invalidnog osiguranja (PIO), ističući da je u ovom trenutku omjer radnika i penzionera loš, čak i neodrživ.
- Fond je prema mišljenju svih koje smo do sada saslušali dosta dobro uređen, kao i zakon, koji je prema mišljenju penzionera i službenika, dosta dobar - istakao je Delić.
Međutim, smatra da je potrebno uvesti određene izmjene te da već rade analize i osluškuju potrebe.
- Održivost Fonda je najviše vezana za jačanje radne snage i ljudskih kapaciteta, jednostavno rečeno - moramo raditi na programima zapošljavanja, smanjiti nezaposlenost i napraviti ambijent u kojem će se moći otvarati kvalitetna radna mjesta, a sve u saradnji sa službama za zapošljavanje, čija je to i nadležnost - poručio je Delić.
Nedovoljno hranitelja
Ministar se također osvrnuo i na ukidanje ustanova za nezbrinutu djecu putem hraniteljskih porodica, naglašavajući da je, uprkos donošenju posebnog zakona i uređivanju te oblasti, interes za bavljenje udomiteljstvom/hraniteljstvom još uvijek nizak te da još izvjesno vrijeme ne može predstavljati ozbiljniju alternativu smještaju u ustanove.
Naglasio je da su udomitelji/hranitelji uglavnom srodnici koji kod sebe smjeste samo osobu iz bliže ili dalje porodice.
Delić je u razgovoru za Fenu zaključio da je nesrodničkih hranitelja nedovoljno te da su to ustvari najvećim dijelom potencijalni posvojitelji.