Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić jučer je doputovao u posjetu BiH, gdje će se susresti i sa državnim ministrom prometa i komunikacija Edinom Fortom. Tokom posjete bit će nastavljeni razgovori započeti 30. marta u Beogradu o početku intenzivnije saradnje i projektima koji su u obostranom interesu dvije države.
Prva posjeta
U intervjuu za Avaz Vesić govori o ključnim infrastrukturnim projektima važnim za dvije države, izgradnji autoputa Sarajevo - Beograd, obnovi željezničkog saobraćaja između glavnih gradova dvije susjedne države, ali i emocijama prema BiH i pjesmama uz koje "pusti suzu".
Koliko dugo niste bili u Sarajevu?
- Mislim da nisam bio bar 15 godina. Već na prvi pogled vidi se kako se Sarajevo razvilo i izgradilo ovih deceniju i po. Ja sam prije nego što sam postao ministar devet godina obavljao javne funkcije u Beogradu i znam koliko sam bio ponosan kada bi mi neko sa strane hvalio razvoj Beograda. Moja prva posjeta kao ministra prijestonici jedne zemlje u regionu upravo je Sarajevo. To nije slučajno jer sam želio da pokažem koliko poštujem i ovaj grad, kao i BiH, i Republiku Srpsku. Potom ću ići u Skoplje, Podgoricu a sastaću se i sa hrvatskim kolegom. Bio sam doduše u Ljubljani i susreo se sa svojom koleginicom Alenkom Bratušek, ali to je bio dio razgovora oko brze pruge Beograd – Zagreb – Ljubljana – Austrija.
Ne znam kako će neko moje riječi da protumači ali bih volio da to bude pozitivno. Ja sam 1969. godište i odrastao sam u Jugoslaviji. Naučen sam da ne gledam vjeru i naciju kod ljudi već dušu i srce i da dijelim ljude po tome ko je kakav čovjek. Za mene je Sarajevo moj grad kao i Banja Luka, kao i Podgorica, Skoplje ili Ljubljana. Ja se u Sarajevo osjećam kao kod kuće i nikada ovdje neću biti stranac. Kao što nijedan stanovnik Sarajeva ne može da se osjeća u Beogradu kao stranac.
Vaše uspjehe doživljam kao naše. Kada se vidim kako se uspješno i dobro razvija Sarajevski filmski festival ja se tome radujem kao što znam da građani vašeg grada žele da vide beogradski FEST, Džez festival ili BITEF. Meni nikada ne može da bude bliži Nijemac od Bošnjaka ili Makedonca. Ako ni zbog čega drugog jer u kafani naručujem "Miljacku" ili "Sarajevo ljubavi moja". I zato što imam emocije i suzu u oku kada pjevam te pjesme. Ne znam nijednu njemačku ili finsku pjesmu za kafanu a ne mogu da zamislim da imam emocije prema pjevanju na tim jezicima.
Inače, kada govorimo o mentalitetu naroda BiH često prijateljima prepričavam anegdotu iz proljeća 1989. godine kada sam vojnik – novinar vojnog vazduhoplovnog lista Krila Armije došao u Mostar da napravim reportažu sa vojnog aerodroma. Kako sam bio u gradu a bilo je jutro svratio sam u neku kafedžinicu gdje je na vratima stajao jedan stariji čovjek i naručio kafu. Dobio sam pravu kafu u džezvi sa ratlukom i kako sam žurio popio sam je „na eks“ i mahnuo gazdi rekavši mu „da platim“. Čovjek me pogledao onako, ne sa prezirom nego kao da me žali i samo rekao „e, vala kada si je tako popio ne moraš ni da platiš“!
Koji su to najvažniji infrastrukturni projekti koji bi mogli jače i kvalitetnije povezati građane i ekonomije dvije susjedne države?
- Ne postoje dvije zemlje koje će biti bolje povezane nego što će to biti Srbija i Bosna i Hercegovina. Mi u Srbiji u ovom trenutku gradimo jedan auto-put i jednu brzu saobraćajnicu prema Bosni a narednih godina, zavisno od stanja u budžetu, počinjemo da gradimo još jedan auto-put kao i odvojak brze sabraćajnice koju već gradimo ka još jednom graničnom prelazu ka BiH. Ako tome dodamo i prugu koja će se rekonstruisati, pa redovnu avio liniju jasno je da će Srbija i BiH biti dvije zemlje koje će biti najbolje saobraćajno povezane u regionu.
Najvažniji je svakako autoput Beograd – Sarajevo, za koji su radovi na dionici Kuzmin – Sremska Rača, dužine 19 km, počeli 2019. godine i očekujemo da budu završeni do kraja ove godine. Urađen je veliki most sa četiri trake preko Save a na strani Srbije gradimo zajednički integrisan granični prijelaz gdje će sve službe obje zemlje biti zajedno i tako ubrzati sve procedure. Sa strane BiH, u Republici Srpskoj, gradi se dio auto-puta do Bijeljine.
Mi gradimo i brzu saobraćajnicu Ruma – Šabac – Loznica, dužine 77 kilometara, kojom se obezbjeđuju uslovi za povezivanje Mačve i Zapadne Srbije sa Кoridorom H, kao i bolju povezanost sa Bosnom i Hercegovinom. Izgradnja tog puta obuhvata izgradnju dionice Ruma-Šabac, od autoputa E-70, kod petlje Ruma, do mosta preko Save u Šapcu, za brzinu od 130 km/h i izgradnju mosta preko Save u Šapcu, dužine 1.3 km koji će biti završeni do septembra ove godine a potom i izgradnju brze saobraćanice od Šapca do Loznice, dužine 54,58 km, za brzinu od 100 km/h koju ćemo da završimo do kraja 2024. godine.
U ovom trenutku pregovaramo o odvojku ovog puta do graničnog prelaza Badovinci, odnosno na Pavlovića most, koja je duga 15 kilometara. Očekujem da veoma brzo potpišemo aneks ugovora i da gradnja počne brzo. To če značiti i izgradnju zajedničkog integrisanog graničnog prelaza Badovinci sa mnogo većim kapacitetom nego sada jer će biti mnogo više saobraćaja.
Završili smo projektovanje auto-puta Požega – Kotroman što je još jedna buduća veza između naše dve zemlje. Mi smo uradili auto-put Miloš Veliki od Beograda do Čačka i sada nam ostaje da završimo dionicu do Požege. Od Požege počinju dva auto-puta, jedan prema Crnoj Gori gdje već imamo ugovorenu dionicu do Duge Poljane i jedan prema BiH odnosno prema Kotromanu. Auto-put Požega – Kotroman biće 61 km dug i imaće čak 134 mosta i 27 tunela.
To je jedan od najzahtjevnijih puteva koje ćemo da gradimo. Nedavno sam u Beogradu razgovarao sa ministrom Fortom da nam BiH da „tačku spajanja“ jer auto-put tunelom ulazi na teritoriju BiH gde je predviđeno da se gradi zajednički integrisan granični prelaz. Vrijednost auto puta Požega – Kotroman je oko 830 miliona eura. Ugovor o izgradnji još uvijek nije potpisan ali je 85 odsto Studije izvodljivosti sa idejnim projektom završeno. Ova dionica autoputa biće značajna veza između Srbije i BiH, a posebno Raške oblasti, odnosno Sandžaka, u kojem žive i Srbi i Bošnjaci. Svi oni spojiće se sa Beogradom, Sarajevom i Podgoricom.
Sve češće se pominje i željeznica ...
- Pored autoputa Beograd – Sarajevo veoma je važan projekat modernizacije pruge Beograd-Sarajevo, budući da je putnički željeznički saobraćaj jedan od najboljih načina za povezivanje građana dvije zemlje. Nažalost, ali je tako – putničke vozove između Beograda i Sarajeva nemamo već punih 10 godina, i zato smatramo da jedan od prioritetnih zajedničkih zadataka u narednom periodu treba da bude ponovno uspostavljanje putničkog željezničkog saobraćaja između Beograda i Sarajeva. Potrebna nam je savremena, bezbjedna i brza željeznička saobraćajnica, koja će nam omogućiti konkurentan željeznički transport putnika, ali i robe.
Postoje dvije varijante unaprjeđenja željezničke veze između Beograda i Sarajeva, jedna je pravac dug od 444,7 kilometara, Beograd – Ruma – Zvornik – Doboj – Sarajevo, što bi, prema procjenama, koštalo oko 400 miliona eura, a druga varijanta je pravac u dužini od 463,8 kilometara Beograd – Valjevo – Zvornik – Doboj – Sarajevo, što bi prema nekim preliminarnim procjenama koštalo ukupno 524 miliona eura. Naravno, potrebno je još dosta zajedničkog rada i aktivnosti da dođemo do konačnih rješenja, pogotovo imajući u vidu da izvori finansiranja za ove projekte nisu obezbjeđeni, ali zato se ovako često i sastajemo.
Pored toga, imamo i jedan projekat koji možda nema veliki strateški značaj, ali svakako ima vrijednost za razvoj turizma u regionu, a za one malo starije i emotivnu vrijednost. To je razvoj muzejsko-turističke ponude na pruzi uzanog kolosijeka Mokra Gora – Višegrad, kojim saobraća voz „Nostalgija“. Željeznička infrastruktura između Mokre Gore i Višegrada je ispravna i bezbjedna, ali ove turističke sezone nije definisan redovan red vožnje vozova na ovoj liniji. Zato je inicijativa da se utvrdi redovan red vožnje voza “Nostalgija”, za šta postoje svi potrebni infrastrukturni kapaciteti.
Također, važan je i projekat reкonstruкcije putnih međudržavnih mostova na granici sa BiH, u okviru sporazuma Vlade Srbije i Savjeta ministara BiH o održavanju i rekonstrukciji putnih međudržavnih mostova na granici, potpisan 18. septembra 2020. godine. Neki od tih projekata radiće se kroz međudržavni sporazum Srbije i Španije koji je nedavno potpisan.
U skladu sa tim sporazumom u nadležnosti Srbije je 6 mostova - Trbušnica/Šepak, Mali Zvornik/Кarakaj, Mali Zvornik/Zvornik, Most kralja Aleksandra, Ljubovija (Stari most)/Bratunac, Ljubovija (Novi most)/Bratunac i Bajina Bašta/Skelani. Do sada je izgrađen novi most Ljubovija-Bratunac i urađena rekonstrukcija mosta kralja Aleksandra između Zvornika i Malog Zvornika. Za ostale mostove potrebno je obezbjediti sredstva za rekonstrukciju.
Kada je drumski saobraćaj u pitanju, važno je da je u skladu sa Sporazumom Vlade Srbije i Savjeta ministara BiH o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta, koji je na snazi od 10. jula 2018. godine, na sastanku Mješovitih komisija za drumski prevoz Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske, u Podgorici, 10. novembra 2021, bilateralni i tranzitni prevoz tereta između Srbije i BiH oslobođen režima dozvola. Za ovu godinu je razmijenjeno 950 dozvola za prevoz u i iz trećih zemalja. Istovremeno, postoji 25 bilateralnih linija sa važećim dozvolama, dok je u proceduri još 35 linija. Dvije strane razmjenjuju godišnje kontingente od 300 dozvola za obavljanje naizmjeničnog prevoza putnika.
Ministar Forto i ja smo razgovarali o uspostavljanju jedinstvenog taga za elektronsku naplatu putarine za obje zemlje. U junu počinje da radi jedinstven tag između Srbije i Sjeverne Makedonije što znači da sa srpskim tagom putujete bez zaustavljanja kroz Sjevernu Makedoniju i sa makedonskim kroz Srbiju. Pregovaramo sa Hrvatskom i vjerujem da ćemo brzo imati isti režim sa njima. Vrijeme je da uspostavimo isti režim odnosno da bosanski tagovi važe u Srbiji a srpski u BiH.
Kapitalnim projektom, a kao takav je i najavljen, smatramo auto - put Sarajevo - Beograd - Sarajevo. Srbija je uradila značajan dio posla, dok BiH mnogo zaostaje?
- Srbija ove godine ulaže u sopstvenu infrastrukturu 3.6 milijardi eura i trenutno gradimo preko 400 km auto-puteva i brzih saobraćajnica i 108 km brze pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom. Naš cilj je da saobraćajno premrežimo Srbiju dobrim putevima i prugama jer bez infrastrukture nema ni privrednog razvoja. Naše saobraćajnice imaju još veću vrijednost kada su povezane sa zemljama regiona i zato je regionalno saobraćajno povezivanje jedan od prioriteta srpske vlade. Zato je izgradnja autoputa Beograd – Sarajevo svakako kapitalan projekat ne samo za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, već i jedan od najznačajnijih razvojnih projekata u regionu. Taj autoput omogućiće lakša putovanja građanima obje zemlje, uvezivanje privrednih zona koje gravitiraju ka trasi tog puta, i više investicija i u Srbiji i u BiH.
Koliko je to značajan projekat govori i činjenica da su kamen temeljac u oktobru 2019. godine položili predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan i članovi Predsjedništva BiH. Turski predsjednik je tada rekao da most preko Save vidi kao most prijateljstva za cijeli region, što on zaista i treba da bude. To i jeste bio istorijski dan, jer poslije Drugog svjetskog rata Srbija i BiH nisu bile dobro povezane. Nikada mi neće biti jasno zašto je bilo tako jer su se sve druge republike u Jugoslaviji povezivale.
Taj autoput je i simbol kojim pokazujemo da možemo sami da uređujemo svoje odnose, na dobrobit obje zemlje i građana. Vrijednost cijelog projekta izgradnje autoputa na teritoriji Srbije procjenjuje se na 1,05 milijardi eura, a računajući i dionice u BiH, ukupna vrijednost projekta iznosiće oko 2 milijarde eura, što ga čini i jednim od najvrijednijih infrastrukturnih projekata u regionu. Na tom projektu, uveliko se gradi dionica Sremska Rača - Кuzmin, dužine 18 kilometara, sa mostom preko rijeke Save i taj dio biće završen do kraja ove godine, što će čitavu Semberiju povezati sa Srbijom i olakšati i ubrzati put ka Beogradu. Most je završen preko 90 odsto, svi šipovi i stubovi preko Save su završeni, a u toku su radovi na izmještanju državnog puta u zoni mosta.
Zaključen je ugovor za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza Sremska Rača i predviđeno je da to bude završeno u ovoj godini.
Šta još treba da se uradi sa strane BiH kako bi Sarajevo i Beograd konačno bili povezani auto-putem zna najbolje moj kolega iz Federacije BiH ministar Edin Forto. On je divan čovjek koji je veoma posvećen ovom projektu kao i njegov kolega ministar saobraćaja Republike Srpske Nedeljko Čubrilović sa kojim sam se nedavno susreo u Bijeljini upravo oko izgradnje dijela auto-puta od Sremske Rače do Bijeljine u BiH i finansiranja tog dijela projekta.
Dvije zemlje
Koje projekte će Srbija sa BiH zajednički kandidirati pred evropskim fondovima i partnerima?
-Prvi naš zajednički projekat pred fondovima EU biće pruga Beograd – Sarajevo i o tome sam već u Beogradu pričao sa svojim kolegom ministrom Fortom. Mi smo dio te pruge koja prolazi kroz Srbiju već kandidovali Evropskoj komisiji za podršku odnosno za finansiranje i obezbjeđivanje granta a predložiću svom kolegi Edinu Fortu da se zajedno kandidujemo za finansijsku podršku za čitavu prugu kroz obje zemlje. Mislim da ćemo zajedno da budemo uspješniji.
Nešto slično sada radimo sa Sjevernom Makedonijom jer mi smo kao Srbija već u pregovorima sa EU oko finansiranja brze pruge na kojoj se vozi 200 km na sat od Niša do granice sa Sjevernom Makedonijom a sada su nam se priključili i Makedonci sa svojim 50-tak km od granice sa Srbijom do Skoplja pa zajedno konkurišemo za brzu prugu Niš – Skoplje. Srbija je recimo za izgradnju brze pruge Beograd – Niš kojom će vozovi saobraćati 200 km na sat i čija je dužina 230 km a vrijednost 2,75 milijardi eura dobila grant EU od 610 miliona eura.
Za neke od mostova koji spajaju dvije zemlje možemo zajednički da tražimo finansiranje EU a samim tim i grant a siguran sam da BiH za svoj dio auto-puta Beograd – Sarajevo može da traži novac tim prije što će Srbija da podrži BiH u toj namjeri jer mi svoj dio završavamo.
Mislim da je Drina, naša zajednička rijeka, velika šansa za pripremu zajedničkih projekata koje bi mogla EU da finansira. Ne samo saobraćajnih kao što su mostovi ili pruga Nostalgija nego i turističkih čemu je veoma posvećen moj srpski kolega ministar turizma Husein Memić ali i projekata iz energetike i zaštite životne sredine.
