Blizu 6.000 učesnika "Marša mira 2023." stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica - Potočari kako bi prisustvovali obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici.
Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara.
Dočekale ih porodice ubijenih, komšije i prijatelji
Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su kao i ranijih godina prolazili maršutom: Nezuk - Baljkovica - Parlog - Crni Vrh - Snagovo - Liplje - Jošanica - Donja Kamenica - Bakrači - Glodi - Udrč - Cerska - Kaldrmica - Đugum - Mravinjci - Burnice - Kameničko Brdo - Ravni Buljim - Jaglići - Šušnjari - Budak - Potočari (Memorijalni centar).
Na čelu kolone, kao i prethodnih godina, nalazili su se oni koji su 1995. preživjeli genocid počinjen na području Srebrenice prelaskom kroz šume do slobodne teritorije.
U tišini su ušli u Potočare gdje su ih dočekale porodice ubijenih, komšije i prijatelji. Kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su juče stigli u Potočare.
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima "zaštićene zone UN-a" u Srebrenici.
"Marš mira", koji je ove godine organizovan 19. put u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
Dnevno pješačili 30 kilometara
"Marš mira" je trajao tri dana i učesnici su pješačili na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Najveći zločin na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata
Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.
Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.
Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.