Prema rješenjima iz Dejtonskog sporazuma, diskriminacija je raširena po cijelom ustavnom sistemu, kaže za "Avaz" profesor Kasim Trnka, ekspert za ustavno pravo, komentirajući presudu Evropskog suda za ljudska prava po tužbi Slavena Kovačevića. Presudom, čiji bi kompletan sadržaj trebao biti objavljen sutra, utvrđuje se kršenje ljudskih prava apelanta u smislu ostvarivanja njegovog aktivnog biračkog prava, odnosno prava na izbor članova Predsjedništva BiH i državnih parlamentaraca.
Trnka kaže da je diskriminacija u BiH prisutna i po nacionalnoj osnovi, u pravima konstitutivnih naroda u odnosu na one koji se ne izjašnjavaju tako, ali i pripadnika konstitutivnih naroda u ovisnosti u kojem entitetu žive. Podsjeća da su kršenja ljudskih prava utvrđena presudama ESLJP-a u apelaciji „Sejdić – Finci“ iz 2009. godine, ali i u ostalima koje su uslijedile, te da je u svakoj od njih BiH naloženo da osigura ravnopravnost svih građana i otkloni sve oblike diskriminacije.
Opiranje promjenama
- Sad je problem kad se mora, kako domaće vlasti kažu, djelimično promijeniti Ustav BiH i donijeti izmijenjeni izborni zakon po volji HDZ-a, odnosno vlasti Republike Hrvatske. Domaće vlasti se od 2009. godine, a pogotovo sada, nalaze u problemu, jer je nemoguće naći tehničko rješenje da se osiguraju njihovi nacionalni interesi i tzv. legitimno predstavljanje, a da se istovremeno obezbijedi i ravnopravnost svih građana u cijeloj BIH – kaže Trnka za portal "Avaza".
Domaće vlasti koncipirane uglavnom na nacionalnoj osnovi, počevši od SNSD-a i HDZ-a, opiru se svakoj promjeni od Dejtonskog sporazuma do danas.
- Sada su u situaciji da će se objektivno, ako se želi nastaviti evropski put, morati izvršiti odgovarajuće promjene, pri čemu se moraju naći takva rješenja da nijedan građanin ne bude uskraćen u svojim pravima bez obzira na svoju nacionalnu i entitetsku pripadnost. A to je prilično kvadratura kruga – ističe Trnka.
Dodaje da BiH mora osigurati i instrumente zaštite nacionalne ravnopravnosti, ali primaran je interes da svi građani budu ravnopravni na cijeloj teritoriji BiH. Prema prvim reakcijama, posebno iz RS, Trnka zaključuje da će implementacija presude naići na žestok otpor.
Nije bilo interesa
- Domaće snage nemaju kapaciteta, sposobnosti, ni volje da to promijene i bez ozbiljnog pritiska međunarodne zajednice to se neće moći provesti ili će se definitivno dovesti u pitanje evropski put BiH, iako većina građana BiH želi članstvo u EU – kaže profesor Trnka. Podsjeća da se u skladu s presudama ESLJP-a iz Strazbura moraju ponašati i visoki predstavnik, ali i svi nosioci funkcija, uključujući i predstavnike stranaka trojke.
Zabrinjavajuća je jutrošnja izjava predsjednika SDP-a, koji kaže da će se ova presuda teško provesti. On kao da se unaprijed predaje, umjesto da kaže da tek sada moramo insistirati da se provedu, ne samo ova, već sada ukupno šest presuda ESLJP-a. Prema mom mišljenju, ovom izjavom daje do znanja svojim partnerima da neće previše insistirati da se presuda provede, a ja mislim da treba jako insistirati na tome. Uvijek uz napomenu da trebamo biti osjetljivi na osjećaje nacionalne neravnopravnosti i da nijedno buduće rješenje neće moći dovesti do majorizacije bilo koga. Treba praviti neki balans u kojem se ispunjavaju evropski kriteriji i osigurava ravnopravnost svih građana na cijeloj teritoriji BiH – naglašava Trnka za "Avaz".
S obzirom na to da vlasti do sada nisu pokazivale interes da se u rješavanje ovih pitanja uključe eksperti, on smatra da bi to mogao uraditi visoki predstavnik, ali bi najbolje rješenje bilo zatražiti pomoć od Vencijanske komisije.
