Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za "Financial Times" da nema ništa protiv ukrajinskog naroda, ali da nivo podrške EU Ukrajini, dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo u EU u roku od godinu dana od datuma podnošenja zahtjeva i moguće otpočinjanje pregovora o članstvu sljedeće godine, pokazuje da takva politička podrška nikada nije postojala za Srbiju.
Britanski list podsjeća da je Kijev podneo zahtjev za članstvo u februaru 2022., nekoliko dana nakon početka sukoba u Ukrajini, a samo četiri meseca kasnije dodijeljen je status kandidata. Nasuprot tome, Beograd je čekao više od četiri godine za početak pregovora o članstvu.
Frustracije lidera zapadnog Balkana
Stoga se u tekstu "Financial Timesa", konstatuje da su pojedini lideri zapadnog Balkana frustrirani što Ukrajina prestiže njihove zemlje u pridruživanju EU.
Pregovori Srbije i EU su u zastoju zbog nekoliko pitanja, među kojima je i, kako stoji, "neuspjeh Beograda da normalizuje odnose sa Kosovom".
Podsjeća se i da je Srbija jedina država zapadnog Balkana koja nije uvela sankcije Rusiji, što je, kako se navodi, umanjilo njene izglede za članstvo u EU.
List podsjeća i na još jedan bezuspješan sastanak u okviru dijaloga Beograda i Prištine u četvrtak u Briselu i ukazuje da je potom visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i siurnost Žozep Borelj (JosephBorrell) rekao da "bez normalizacije neće biti evropske budućnosti ni za Kosovo, ni za Srbiju".
Ipak, Vučić za "Financial Times" kaže da odlaganje članstva ne odražava realnost u Srbiji, za koju ističe da je "u mnogo boljem stanju nego što su bile Rumunija i Bugarska 2007., kada su ušle u EU".
Apsorpciona moć EU
Vučić je ukazao i na opadajuću sposobnost EU da primi nove članice.
- Najprije smo čuli za 2025., sada za 2030. godinu. Ko zna šta će se dogoditi za sedam godina? Apsorpciona moć EU nije veća nego što je bila - ocijenio je Vučić.
U tekstu se pominje i nedavno održan 18. Bledski strateški forum sa kog je predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) poručio da Evropska unija mora da bude spremna na proširenje do 2030. godine, ističući da to podrazumijeva zemlje zapadnog Balkana.
Nakon te Mišelove izjave, albanski premijer Edi Rama je doveo u pitanje navedenu ciljnu godinu, primećujući da slučaj Ukrajine pokazuje da rat može da ubrza pristupanje.
- Ko treba koga da napadne na ovom panelu da brže dobije članstvo? - upitao je u šali Rama na jednom od panela, pa dodao da "Bugarska može da napadne Sjevernu Makedoniju, Hrvatska može da napadne Srbiju, Srbija može da napadne Kosovo, a Bosna može napasti samu sebe, prenosi Politika.
