U španskoj Granadi danas je počeo treći sastanak Evropske političke zajednice, koji je okupio lidere sa cijelog kontinenta, dok će na sutrašnjem neformalnom samitu članica EU biti riječi o prioritetima u narednim godinama, od kojih su u prvom planu migracije i proširenje EU. Sudeći prema današnjoj izjavi predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel), dilema o planovima za proširenje EU nema.

- Evropska unija mora se pripremiti za proširenje. Proširenje znači da zemlje kandidati moraju provesti reforme – poručio je Mišel.

Oprezan u procjenama

Sama činjenica da lideri svih 27 zemalja članica EU i evropskih institucija, već neko vrijeme razgovaraju o pripremama za prijem zemalja zapadnog Balkana, ali i Ukrajine, Moldavije, a moguće i Gruzije, te koje je reforme potrebno sprovesti u institucijama i politikama EU, ohrabrujuća je vijest, smatra Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI).

- Realno, od proširenja EU na Hrvatsku 2013. godine, osim uobičajenih poruka o perspektivi članstva za zemlje koje su tada bile u procesu, same zemlje članice nisu bile zainteresirane da iskreno i otvoreno razgovaraju o mogućnosti proširenja. U tom smislu, to je ohrabrujuća i pozitivna vijest – kaže za “Avaz” Ćerimagić.

Međutim, nakon niza obećanja i razočarenja koje smo doživjeli, ne samo od domaćih lidera, već i od EU, Ćerimagić je oprezan u procjenama.

- Činjenice da EU naredne godine ulazi u izbore, da ćemo imati novu Evropsku komisiju, da u EU imamo nekoliko nacionalnih izbora u narednih nekoliko godina, govore da se svi ovi razgovori i energija, pa i moguće konkretne odluke u decembru mogu raspršiti vrlo brzo. U tom smislu, kad govori o politici proširenja, EU pretpostavlja da će sama činjenica da oni o tome razgovaraju biti dovoljna da održi zainteresovanost u Ukrajini i Moldaviji i da će oživjeti entuzijazam na prostoru zapadnog Balkana – pojašnjava Ćerimagić.

Pozitivne vijesti

A upravo na zapadnom Balkanu, na sve pozitivne vijesti poput današnjih, nadovezivat će se skeptične, opreznije reakcije u kojima se 2030. godina pominje kao godina prijema novih članica EU. Ćerimagić očekuje da se u decembru EU obaveže na reforme u vlastitoj strukturi, otvori pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a BiH i regionu ponudi evropsku perspektivu.

- I pored toga bit će potrebno ponuditi regionu određene benefite i prije samog članstva u EU, ali na osnovu reformi i progresa kojeg bi zemlje regiona pravile. U suprotnom, bojim se da taj entuzijazam, koji postoji u određenom dijelu EU institucija i zemalja članica prema daljnjem proširenju, zbog svih skeptika i onih koji će preispitivati takve odluke, a koji imaju moć jer je proširenje konsenzualno, neće stvarati novu dinamiku u regionu. EU će tada imati izgovor da kaže – mi smo bili ozbiljniji, ponudili smo, ali vi to niste htjeli iskoristiti. Sjeverna Makedonija ide u izbore a ne uspijeva da promijeni ustav, i za Srbiju, i za Kosovo sada se pominju sankcije zbog sigurnosne prijetnje koja dolazi otuda, Crna Gora još uvijek nema novu vladu … Zato je BiH, uz Albaniju, jedina zemlja u regionu koja bi u decembru mogla napraviti konkretan korak, samo je pitanje postoji li takva spremnost unutar same BiH, postoji li razumijevanje za situaciju u EU ali i u regionu i za potrebu da iz regiona dođe neka pozitivnija vijest – ističe Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI).