Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj izjavio je danas u Srebrenici da konferencijama koje organizuje Univerzitet žele stanje u Srebrenici sagledati s aspekta budućnosti tog grada i ljudi u toj sredini.
BITNE TEME
Današnja konferencija će biti fokusirana na demografski aspekt onoga što se desilo u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine
Zaključci ove konferencije idu u tom smislu da Srebrenica, s obzirom na ukupno stanje koje nije pozitivno, treba da ima poseban društveno razvojni status.. Hazim Aljović
Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj izjavio je danas u Srebrenici da konferencijama koje organizuje Univerzitet žele stanje u Srebrenici sagledati s aspekta budućnosti tog grada i ljudi u toj sredini.
- Prošla, prva konferencija bila je posvećena rasvjetljavanju postratnog stanja u Srebrenici, a ova današnja usmjerena je, na temelju preporuka prve konferencije, nekim istraživanjima koja bi trebala da sagledaju perspektivu ovog kraja u budućnosti, te da damo neke preporuke kao akademska zajednica šta je to što bi za dobro čovjeka u Srebrenici trebalo uraditi u budućnosti – rekao je Škrijelj.
Napomenuo je da ova konferencija nije samo knjiški pristup praćenju događaja iz prošlosti i viđenja budućnosti, već je bazirana na egzaktnim istraživanjima provedenim u protekloj godini od istraživača koji su se bavili demografskim, ekonomskim, socijalnim aspektima stanja u Srebrenici.
Današnja konferencija će, kako je izjavio direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Sedad Bešlija, biti fokusirana na demografski aspekt onoga što se desilo u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine, odnosno demografskim posljedicama.
- Tu ćemo se suočiti sa realnim stanjem na terenu, sa brojem ljudi koji žive na ovom prostoru. Vidjet ćemo demogafske razmjere genocida koji je počinjen na ovom prostoru. Drugi aspekt koji je važan danas jeste ekonomsko razvojni. Mi iz akademske zajednice posebno kroz istraživanja koja su obavljena u proteklih godinu dvije dana, nastojimo ponuditi jednu novu paradigmu generalno za prostor Srebrenice i okoline i možemo reći bosanskog Podrinja. Nastojimo dati preporuke kroz ta istrživanja svim drugim društveno političkim akterima kako bi sinhronizovano i u sinergiji svih društveno-političkih faktora pomogli ovom području, ljudima koji su odlučili da žive na ovom području, ali i kako bismo vidjeli i modalitete da eventualno kroz drugi vid podrške od investicija, do podrške natalitetu, pa ako hoćete i planskog naseljavanja stanovništva u budućnosti , jednostavno revitaliziramo ovo područje – rekao je Bešlija.
Ukoliko želimo evropsku i razvijenu BiH za narednih 50 ili stotinu godina, kako je istakao, to neće biti moguće učiniti ako ne oživimo bosansko Podrinje u cjelini i ukoliko ne vratimo bosankom Podrinju multietnički i multikonfesionalni karakter.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kako je rekao njegov direktor Rasim Muratović, od 1995. godine organizirao je međunarodne i domaće konferencije u čijem je fokusu bila Srebrenica, kao i u velikom broju od njihovih 150 izdanja.
- Današnja konferencija treba da odgovori kako da se radi dalje u ovoj demografskoj depopulaciji, ekonomski destruiranom društvu. U tom smislu su formirane tri ekipe strčnjaka koji su radili na terenu u protekle dvije godine i oni će danas prezentirati svoje rezultate istraživanja - naveo je Muratović.
Zaključci ove konferencije, kako je dodao, idu u tom smislu da Srebrenica, s obzirom na ukupno stanje koje nije pozitivno, treba da ima poseban društveno razvojni status.
Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizovali su danas u Memorijalnom centru 'Potočari' drugu Međunarodnu naučnu konferenciju o temi "Posljedice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici: Socijalni, ekonomski, politički, demografski i kulturni razvoj Srebrenice (1995-2022)".