U okviru dokumentarnog serijala "The Story Behind The Photo" objavljena je četvrta epizoda koja donosi priču o fotografiji ubijenog sarajevskog dječaka Nermina Divovića, na današnji dan 1994. godine u Sarajevu, koju je zabilježio španski fotoreporter AP Enrik Marti (Enric), piše Anadolija.

Pogodio ga metak

Dokumentarni serijal sastavni je dio "Snipper Alley Photo", autorskog projekta Sarajlije Džemila Hodžića, pokrenut 2019. godine. Riječ je o serijalu mini dokumentaraca i potresnim svjedočenjima u kojima strani fotoreporteri, koji su boravili u opkoljenom Sarajevu, govore o tome kako su nastale njihove fotografije.

Do sada su o svojim fotografijama govorili Enrico Dagnino, Thomas Haley i Christopher Morris, a u četvrtoj epizodi o fotografiji ubijenog Nermina Divovića govori španski fotoreporter Associated Pressa Enric Marti.

Nermin Divović bi ove godine u oktobru napunio 36 godina, ali je taj san prekinut 18. novembra 1994. godine kada ga je snajperista Vojske Republike Srpske ubio iz pravca Grbavice. 

Tih dana je vladalo primirje i Nermin se sa svojom majkom i sestrom kretao između Zemaljskog muzeja i Filozofskog fakulteta. Isti metak je pogodio njegovu majku Dženanu Sokolović u stomak. Hitac je prošao kroz njenu utrobu i Nermina pogodio u sljepočnicu.

Ona je u tom periodu bila trudna i u jednom danu su joj ubili dvoje djece. Nermin je na mjestu ostao mrtav, a španski fotoreporter Associated Pressa Enric Marti koji je bio u blizini fotografisao je moment koji će zauvijek ostati upisan u historiji. Taj moment kada Nermin leži u lokvi krvi.

Enric pokušava opisati taj dan i dati neke detalje vezane za nastanak fotografije.

- Vidite, kada živite u Sarajevu, ne možete biti neutralni. U Sarajevu si i vidite šta se dešava ljudima u Sarajevu. I onda kao mi... Odete autom na Pale da kupite benzina ili nešta drugo. I onda vidite pozicije Srba na brdima kako gledaju i kako vide ulice i kako vide ljude, vide sve. 

Kako možete biti neutralni? Vidite čovječe, imaju gore ljudi koji ubijaju ove ljude ispod. Dole su dobri momci, a loši momci su na brdima. Tačka. Dakle, jeste li objektivni? Jeste li neutralni? Ne, niste. Zauzmete stranu samim tim što ste tu. Ali se dobro zapitati o razlozima zašto se stvari dešavaju - kaže, između ostalog, Marti u intervjuu i dodaje:

„Ljudi koji su živjeli u Sarajevu od 1992. do 1995. imaju mnogo više traumatičnog iskustava od mene. Na kraju krajeva, došao sam ovdje i izabrao biti ovdje, bez obzira na razloge. Ali ja sam to izabrao. Dijete koje je rođeno ovdje i koje je moralo proživljavati granatiranje i ostalo nije to izabralo i ima mnogo više trauma od mene."

Džemil Hodžić, autor projekta "Snipper Alley Photo", ističe kako je kultura sjećanja sastavni dio projekta i ovaj kratki film je samo jedan mali dio njihovog rada. Posebno je istakao i izrazio zahvalnost ljudima koji su podržali njihovi kampanju i donirali sredstva.

Spisak ljudi

- Nekad je teško objasniti koliko produkcija zaista košta, ali u ovome slučaju samo mogu spomenuti da su fotografije, koje su korištene u filmu, koštale 3.600 KM. Pored toga, audio miksanja, snimanje, kolor korekcija, prava na muziku, postprodukcija... Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim ljudima dobre volje koji su pomogli da film ugleda svjetlo dana. Sjećam se da je jedan momak uplatio dva dolara.

Ostao sam bez teksta. To mi je toliko bilo veliko i ako čita želim da zna da sam mu vječno zahvalan. Možemo reći da je svaki fening iskorišten i nalazi se u ovih 16 minuta naše historije koju smo na neki način pokušali sačuvati - kazao je Hodžić.

Dodao je kako je spisak ljudi koji su pomogli projekat predugačak, da ne bi želio nekoga preskočiti, ali ako bi morao izdvojiti jednu osobu onda je to Emir Jordamović, direktor fotografije bez kojeg bi, kako kaže, realizacija filma bila teško moguća.

- Film je napravljen iz ljubavi prema rahmetli Nerminu, prema našem gradu i kompozicija na kraju je neka vrsta omaža za sve nas. Da se nikad ne zaboravi, da se nikad ne ponovi - zaključuje Hodžić.

Ratne strahote

"Sniper Alley Photo" pokrenut je 2019. godine, a Hodžić će tada pronaći fotografije ubijenog brata Amela, jednog od 1.601 ubijenog djeteta opsade Sarajeva. 

Ipak, ovo nije bila samo njegova lična priča, odlučio je identificirati i arhivirati fotografije iz ratnog Sarajeva, iz perioda 1992.-1996., da se tako pronađu i ostala djeca sa ratnih fotografija, prenesu iskustva ratnih fotografa te da se prenesu zaboravljene priče i ratne strahote iz vremena najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji.

Vremenom se ispostavilo da je "Sniper Alley Photo" postao vrlo značajna platforma za očuvanje istine. "Sniper Alley Photo" danas posjeduje ogromnu bazu fotografija iz doba opsade i rata u Bosni i Hercegovini.