Vlada Federacije prošle sedmice je donijela Odluku kojom proglašava stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom.

Obrazloženo je kako je odluka donesena usljed ekstremnog porasta cijena i nedovoljne ponude električne energije na tržištu. To znači da će Vlada propisati način i uvjete za formiranje i kontrolu cijena snabdijevanja električnom energijom.

Konkretno, slijedi porast cijena do 20 posto za privrednike, dok će građani bar za sada ostati pošteđeni poskupljenja i redukcija.

O razlozima, posljedicama, Elektroprivredi i načinima kako izaći iz ove situacije u emisiji Rezime Federalne televizije govorili su Mirza Kušljugić, predsjednik RESET Centra za održivu energetsku tranziciju, i Suad Ećo, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Kušljugić naglašava kako su na stanje u Elektroprivredi BiH eksperti upozoravali već nekoliko godina.

Nije šok

- Možda šok u javnosti, ali u ekspertskoj zajednici nije. Ako je Koncern Elektroprivrede BiH u kontinuitetu više godina u gubitku, onda je i očekivati da se nelikvidnost i problemi iz rudnika preliju u matično preduzeće. Elektroprivreda ima problem sa likvidnošću, a da li ima problem i sa proizvodnjom – tek treba da vidimo. Izvjesno je da je i to jedan od razloga zbog čega je Vlada donijela ovakvu odluku - smatra Kušljugić.

On dodaje da vjerovatno redukcija neće biti, ali kako će poslovati Elektroprivreda BiH i kako će se pokrivati njihovi gubici jako puno zavisi od toga kakva će biti odluka Vlade.

- Zasad imamo samo neke izjave i naznake, ali bojim se da ovo što smo čuli nije dovoljno da se sanira situacija u Elektroprivredi. Mi se bavimo posljedicama. Nelikvidnost je posljedica, nedovoljna proizvodnja, nerealizovane investicije u nove proizvodne objekte, a problemi se mogu naslućivati zadnjih osam godina - pojasnio je Kušljugić.

Odluka Vlade je iznuđena da bi probala regulacijom da i ona uđe krizni menadžment jer je očigledno da se Elektroprivreda sa svojim Nadzornim odborom ne može nositi sa problemima sa kojim se suočava ova kompanija, kaže Kušljugić.

Ećo naglašava da je Udruženje poslodavaca pozdravilo odluku Vlade, jer, kako kaže, nije se smjelo dopustiti Elektroprivredi da ona sama odlučuje o cijeni koja će se plasirati tržištu, a pogotovo ne nakon najava, dopisa i ugovora koje su slali realnom sektoru u FBiH.

- Najavljivali su poskupljenje od 80 do 200 posto, da bi na neki način kompenzirali svoje gubitke ili loše upravljanje kompanijom. Ne možete preliti na krajnje potrošače. Odgovornost treba da bude i na Vladi i na ministarstvu. Problem je u samoj Elektroprivredi i potrebna je jedna dublja analiza kako je poslovala ta kompanija. Vlada je dobro uradila da preuzme odgovornost. Mi smo tražili da ne bude poskupljenja, ali možemo reći da je to ipak na neki način kontrolisano i podnošljivo poskupljenje - naveo je Ećo.

Realni sektor će odgovoriti i ipak pokušati da optimizira potrošnju struje, kako ne bi došlo do većeg poskupljenja, poručuje Ećo.

- Upozoravali smo da će u konačnici poskupljenje struje platiti građani. Sa 20 posto mogli bismo pričati da ipak zadržimo postojeće cijene. Kada je u pitanju izvoz možemo zadržati izvozne rezultate - smatra on.

Upravljanje javnim sektorom

Kušljugić napominje da je najveći problem način kako se upravlja sa javnim sektorom.

- Potpuna politička dominacija, populistički pristup koji se ogleda u tome da od 2015., bez obzira na inflaciju i realan rast troškova, cijena za javno snabdijevanje nije mijenjana, da od 2011. godine nema cijene mrežarine za distributivnu djelatnost, i konačno svi problemi koji se vezani za upravljanje rudarskim sektorom kazuju da je ovo bilo sasvim očekivano, ali to nije kraj problema, pravi izazovi tek predstoje. Najveći 2026. kada je izvjesno da će doći do oporezivanja električne energije - dodaje on.

Vrlo puno pameti, znanja i pametnih odluka će trebati u naredne dvije-tri godine da se prođe kroz krizu, ali je jasno da Elektroprivreda i Vlada to same ne mogu, svi se moramo uključiti, kategoričan je Kušljugić.

- Dugoročno ne možemo imati ovako jeftinu struju za domaćinstvo, i na neki način to kompenzirati kroz visoku cijenu realnom sektoru. Definitivno moramo imati socijalnu kartu i na osnovu nje utvrđivati cijenu i za domaćinstvo. Dugoročno realni sektor ne može podnijetisamo cijenu kako bi kompenzirali cijenu domaćinstva, a pogotovo izvoz. Došlo je do oscilacija, ali trend je povećane cijene izvoza i Elektroprivreda tu gubi šansu da ostvari ekstra profit. Mjere koje bi trebala donijeti Elektroprivreda su - povećati proizvodnju uglja i maksimizirati proizvodnju i ostvariti maksimalne izvozne rezultate, a onda kroz investicije raditi na proširenju mreže - navodi Ećo.