Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) uputio je posljednje upozorenje političarima i državnim poslanicima i zatražio hitno usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, kojima se moraju uvažiti prijedlozi OSCE-a, ODIHR-a obratio se javnosti danas povodom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH najavivši da će ih nametnuti ukoliko Parlamentarna skupština BiH ne donese rješenje do kraja godine.

Izmjene moraju uvažiti prijedloge OSCE-a i njegovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), te Ekspertskog tijela Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO).

O tehničkim izmjenama Izbornog zakona, kojima bi se vratio kredibilitet i integritet izbornog procesa i zaštitila izborna volja građana, govori se jako dugo, kaže za “Avaz” predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić. On podsjeća da su na tim pitanjima radile i dvije interresorne radne grupe.

"Trebalo je voditi računa"

- Sigurno je trebalo voditi računa o preporukama ODIHR-a, OSCE-a, a posebno GRECO-a kad je u pitanju finansiranje izborne kampanje političkih stranaka. I Koalicija “Pod lupom” je 2014. uputila 28 preporuka za izmjene Izbornog zakona, naročito onih koje se tiču ograničenih izmjena Ustava BiH.

To se odnosi na implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava, zatim preporuke koje zahtijevaju samo izmjene Izbornog zakona, kao i dio preporuka koje se tiču promjene podzakonskih, provedbenih akata CIK-a. Vidimo da ništa od toga nije urađeno i mene apsolutno ne iznenađuje reakcija visokog predstavnika. Ako naši političari ne pokažu odgovornost on će nametnuti rješenja. To bi bio dokaz da naši političari pokazuju visok stepen neodgovornosti i prema državi, i prema građanima, što je neprihvatljivo – kazao nam je Šehić.

Izmjene u korist stranaka

On naglašava da su sve dosadašnje izmjene Izbornog zakona BiH išle u korist stranaka, a ne birača, a pasivnost koja će visokog predstavnika Šmita primorati da upotrijebi Bonska ovlaštenja pokazuje kako domaći političari od BiH prave državu sa posebnim potrebama. Niz je načina na kojima bi se, usvajanjem tehničkih izmjena, unaprijedio izborni proces i vratilo povjerenje građana, a Šmit je na današnjoj konferenciji za novinare pomenuo da paket integriteta i bolji pravni okvir moraju biti usvojeni, pravna osnova za korištenje novih tehnologija pripremljena, kako bi izbori u BiH konačni bili fer.

- Birački odbori su jedan od problema. Stranke krše Izborni zakon, jer mijenjaju mjesta u biračkim odborima, pa sad tri člana biračkog odbora praktično mogu biti iz jednog političkog subjekta. Postoje stranke koje se i tamo gdje nemaju nikakvog organizacionog oblika djelovanja prijave za izbore samo radi biračkih mjesta, Obično velike stranke između sebe mijenjaju biračka mjesta i to znam iz ličnog iskustva, a imamo i činjenicu da se biračka mjesta prodaju određenim političkim subjektima – ističe Šehić.

Put novih tehnologija

U CIK BIH nedavno su predstavili opremu čijom primjenom bi se osigurala identifikacija birača putem otiska prsta i skeniranjem lične karte, glasački listići bi bili skrenirani, rezultati izbora bi u realnom vremenu bili transferirani prema Općinskoj i Centralnoj izbornoj komisiji BiH, pa bi rezultati izbora i u BiH bili poznati par sati po zatvaranju biračkih mjesta. 

U okviru pilot projekta Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, te USAID-a oprema bi na narednim izborima trebala biti testirana na 165 biračkih mjesta u 10 općina. Međutim, preduvjet potpune digitalizacije izbornog procesa su izmjene Izbornog zakona BiH.

- To je relativno lako, izmjenom člana koji definiše način utvrđivanja rezultata izbora. Ja sam pristalica da mi i dalje glasamo svojom rukom na glasačkom listiću, ali da se rezultati evidentiraju kroz skener. To otvara put uvođenja novih tehnologija. 

Mislim da je čak i nemoguće nove tehnologije primijeniti na lokalnim izborima 2024., ali bitan je pilot projekat u okviru kojeg će se koristiti nove tehnologije. Nikad nisam protiv izbora, jer to je jedini demokratski način promjena, ali smatram da izbore 2026. godine ne bi trebalo održati bez novih tehnologija, jer imaćemo istu situaciju političke nestabilnosti, kršenja Izbornog zakona, provedbenih akata – naglašava Vehid Šehić.