Dok traju nemilosrdni napadi na Pojas Gaze i dok traju napori da se iz pakla evakuira preostalih nekoliko bh. državljana, novi poziv u pomoć stigao je iz Sudana, gdje je polovinom aprila prošle godine izbio građanski rat. Više od 12.000 je ubijeno, a više od šest miliona je raseljeno u sukobu.
Naši ljudi
Bh. ambasadori u Egiptu i Kataru pokušavaju organizirati izvlačenje državljana naše zemlje.
- Prije nekoliko dana sam se ponovo samoinicijativno uključio u ovaj slučaj. Kontaktirao sam svog kolegu u Egiptu. Pokušavam na tome raditi i vidjet ću da li se može ponoviti situacija kao prilikom evakuacije iz Gaze. Radi se o 14 ljudi, prema spisku koji je meni dostavljen, već sam odaslao zahtjeve i čekam povratne informacije. Naši ljudi u Bosni i Hercegovini moraju znati da svijet, generalno, ne mari previše za građane tuđih država, pa dobiti asistenciju strane države za svoje stanovnike nije nimalo jednostavno - kaže za „Avaz“ ambasador BiH u Dohi Semir Halilović.
Nedugo nakon imenovanja na ovu dužnost Halilović se suočio s izazovom s kakvim se bh. diplomatija rijetko suočava, pa je s kolegama Sabitom Subašićem iz Egipta i Duškom Kovačevićem iz Izraela neumorno radio na izbavljanju državljana BiH i njihovih srodnika koji su živjeli u Gazi. Ministarstvo vanjskih poslova BiH dodijelilo im je zahvalnice, a Halilović očekuje da i Predsjedništvo BiH valorizira postignuto tokom teške i dugotrajne operacije spašavanja.
- U regiji predsjednici država reagiraju kada neki pojedinac iz Srbije, Hrvatske ili Crne Gore spasi samo jednog čovjeka, jer to je društveni primjer. Kod nas, kada se spasi 50 ljudskih života, spoje se porodice i pri tome državi uštedi 200.000 dolara, ne desi se ništa. Mislim da to nije dobro i da moramo mijenjati prakse. Imamo toliko dobrih stvari i društvo ih treba uvažiti i priznati, a ne smatrati uzgrednim - pojašnjava Halilović.
U razgovoru za "Avaz“ otkriva da je podstrek da se uključi u operaciju, iako i nije bio direktno nadležan, dobio od oca Sefera.
- U telefonskom razgovoru on je prvi primijetio da se preko Katara ti ljudi možda mogu spasiti. Pozvao sam nekoliko kontakata u Dohi, vrata su se činila otvorenim i krenuo sam u cijeli projekt. Nazvao sam kolege u regiji, preuzeo spisak ljudi koje treba evakuirati i otpočeo sastanke i dopisivanja s desetak odgovornih ljudi unutar vlade Katara. Nije bilo nimalo lako i imalo je svoje vrlo dramatične uspone i padove, što je javnosti ostalo nepoznato. BiH nije imala spreman prijevoz niti sredstva za prebacivanje ljudi i svi ambasadori u regiji, kao i Ministarstvo vanjskih poslova oslonili su se na moje pregovore u Dohi. Hvala Bogu, uspio sam. Presudan je bio sastanak s ministrom ministarstva vanjskih poslova Katara El-Kulaifijem - podsjeća Halilović.
Mala država Katar, koja je svoju ekonomsku moć pretvorila u politički kapital, postala je globalno važna nakon što se u teškom okruženju izborila za svoju poziciju. Halilović je od prošle godine u ovoj zemlji.
- U ekonomskom i političkom smislu ovdje se vrti veliki dio svijeta, a njihovo društvo je postalo klasično kapitalističko. Arapi su, naime, stara trgovačka nacija i ovdje se, drugačije rečeno, dinar puno vrti prije negoli padne na tlo. Mogla bi se Bosna i Hercegovina dosta nasloniti na brojna politička i ekonomska iskustva iz Katara. Mi smo država između dva svijeta u političkom, i tri u religijskom smislu. Morali bismo daleko bolje pozicionirati vlastitu zemlju, a Katar je dobar primjer kako se to može raditi - dodaje Halilović.
Zaljevska država
Iako je klasična arapska, zaljevska država, Katar se u kulturološkom smislu znatno razlikuje od susjeda Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U Kataru se miješaju religijski i svjetovni utjecaji, a posljedice globalizacije i otvaranja prema svijetu jasno se vide.
- Kada bih sve trebao sažeti u jednoj rečenici, opisao bih to ovako – dok se nalazite u najmodernijem tržnom centru ili franšizi nekog svjetskog restorana, za svako namasko vrijeme oglasit će se ezan. Na ulici ćete vidjeti posljednje trendove automobilske ili modne industrije, ali njih koriste ljudi u tradicionalnoj odjeći - kaže.
Lobiranje za državu nikada ne prestaje.
- Naši ekonomski odnosi nisu ni izbliza spram mogućnosti obje države. Nemamo strateških projekata prema Kataru niti Katar ima velikih ekonomskih investicija u BiH. Stvar se svodi na, uglavnom, objekte vakufskog karaktera, dok se klasična privredna saradnja u oblasti turizma, namjenske industrije, energetskog sektora, prehrambene industrije i slično nije razvila. Prijateljstvo se naglašava, no ekonomski se ne potvrđuje u dovoljnoj mjeri. Obje države okrenute su ka drugim tržištima, a javlja se i problem pitanja vlasništva jer državljani obje zemlje ne mogu biti vlasnici imovine na zadovoljavajući način. To značajno koči razvoj, kao i činjenica da „Qatar Airways“ nije prema BiH otvorio cjelogodišnju avionsku liniju koja bi, paralelno, dinamizirala ekonomske odnose - naglašava ambasador Halilović.
Ekonomsko čudo
Bez obzira na to koliko daleko bio, brine i zbog stanja u domovini, za koju kaže da je prelijepa zemlja, blagoslovljena od Boga, ali ponižena od ljudi.
- Imamo ljepšu i bolju zemlju nego većina evropskih ili bliskoistočnih država. Imao sam šestogodišnje iskustvo u Den Hagu u Nizozemskoj, poznajem tamošnji sistem i pravila, ljude i mogućnosti. I oni su, kao i Katar, primjer kako se može iz besperspektivne situacije napraviti ekonomsko i političko čudo. Nama fali puno više ljubavi za vlastitu državu i međusobnog poštovanja. Previše smo okrenuti unutrašnjim sukobima, oduzimanju prava, nepoštovanju i to, sve skupa, daje loš eho kako unutar tako i izvan zemlje. Ne može se društvo graditi na principu nanošenja štete drugome - rekao je.
Razgovarajmo kao braća, ne oficijelno
U Kataru biste se iznenadili kako ljudi dobro poznaju neke potankosti našeg društva jer mi, galameći o njima, izvozimo naše probleme kao negativnu reklamu. Prilikom prvog susreta s emirom Države Katar Tamimom bin Hamadom el-Tanijem, rekao mi je: „Razgovarajmo kao braća, ne oficijelno. Rat u Bosni je davno gotov i ljudi dolje to moraju shvatiti.“ Mi smo, zapravo, nastavili, samo drugim sredstvima. Sada ti „ratovi“ dobivaju druge okvire i počinju se voditi na svim nivoima društvene zbilje. To tendira potpunom uništenju društva i točak se negdje mora zaustaviti. Kada bismo znali kako izgledaju narodi bez države i kako izgleda život u tuđim svjetovima, mislim da bismo vlastiti počeli graditi na drugim osnovama - kaže ambasador BiH u Kataru Semir Halilović.
Doha živi od 7 ujutro do kasno navečer, radno vrijeme diktiraju vremenski uvjeti, pa toliko traje i njegovo radno vrijeme. Halilović kaže da je Ambasada BiH dobro organizirana, pruža sve vrste usluga našim i stranim državljanima i ima puno posla.