U prethodnoj 2023. godini, građani FBiH su na uplatnim mjestima u kladionicama ostavili 1.721.693.504 KM, što je za oko 9,3 miliona KM više nego u 2022. godini i dodatni pokazatelj rasta ovog problema u zemlji.

Kada je riječ o podacima po kantonima, iz evidencija Porezne uprave FBiH, najviše se kockalo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (316,5 miliona KM), Tuzlanskom (315,7 miliona) i Kantonu Sarajevo (275,2 miliona), dok je najmanje uplata evidentirano u Posavskom (28,7) i Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde (16 miliona KM).

Finansijske poteškoče

U državi u kojoj su prosječne plate oko 1.200 KM, a cijena potrošačke korpe duplo veća, penzije minimalne, građani svoj novac idalje usmjeravaju u kockanje. Prokockani novac je samo jedan od pokazatelja mentalnog, duhovnog i fizičkog siromaštva građana naše zemlje.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović govorio je za „Avaz“ o ozbiljnosti ovog problema.

- Milijardu maraka je ogromna svota novaca. Cifra je i više nego ozbiljna. Nažalost, problem je što je to postala prilično prisutna aktivnost ljudi koji su bez posla, ljudi koji žele ili se nadaju da će imati šansu da s malim ulogom dobiju veliki novac, ili barem riješe svoje dnevne probleme koji su nedostatak posla i novca – kazao je.

Teška situacija

Pavlović ističe da je ekonomska situacija sve teža, nezaposlenost, plate, rast troškova i to sve utječe da je većina ljudi u finansijskim poteškočama.

- Lično mislim da je potrebno da se porez koji plačaju kladioničari znatno poveća, jer je suština cijele priče da je posao organiziranja klađenja nešto što ne zahtjeva nikakav trud ni znanje, niti stvara novu vrijednost. To je samo preraspodjela novca kojeg sirotinja ostavlja na tim mjestima. Da se ja pitam, značajno bih povećao porez jer zarađuju enormne pare, a od toga društvo nema ništa. Dio novca bih prebacio na razvojne ekonomske fondove koji su potrebni za otvaranje novih radnih mjesta. Albanija je od prvog januara odlučila da zatvori sve kladionice osim kockarnica koje su u sklopu hotela. Različite zemlje, različito postupaju, ali je očigledno da smo mi dobro tržište u smislu siromašnih ljudi i malog porez koji se uplačuje na dobiti koje se ostvaruju na taj način – ističe Pavlović.

Poražavajuća statistika

Kada je riječ o tome šta se moglo uraditi s prokockanih 1,7 milijardu KM, Pavlović dodaje da naše vlasti uopće ne razmišljaju o potrebi stvaranja poslovnog ambijenta u kojem bi ljudi radili i zarađivali, a ne išli u kladionice.

- Ono što je suština jeste da ne možete isključiti ljudsku potrebu da odu u kladionicu, ali efekat koji imamo jeste da na jednom mjestu u Banjoj Luci imamo dvije apoteke i četiri kladionice. Očigledno to donosi dobre zarade onima koji to organiziraju, dok društvo nema nikakve koristi. Ne stvara se nikakav fond koji bi pomogao novim projektima i biznisima. To jeste ogroman novac, ali on nije odjednom dat, taj novac je dat od jako malih uloga i na njeg ne možete računati jer nije raspoloživ za ulaganje – zaključio je Pavlović.

Problem kockanja u koji građani Bosne i Hercegovine sve dublje tonu zaključak je statistike Porezne uprave FBiH koji pokazuje da je iznos ukupnih uplata u kladionice u Federaciji Bosne i Hercegovine za period od 2016. do 2023. godine prokockano 13 milijardi KM.