Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Josip Brkić, kaže kako je ove sedmice imao niz važnih susreta u Briselu koje treba posmatrati u kontekstu nedavno vrlo uspješne posjete BiH predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i premijera Nizozemske Marka Rutea.

- Nakon te posjete trebalo je napraviti dodatni diplomatski napor kako u institucijama EU, tako i u zemljama članicama, u kontekstu pojašnjavanja svega onoga što je ovo Vijeće ministara BiH predvođeno predsjedavajućom Borjanom Krišto učinilo i što planira učiniti do odluke Evropske komisije. Podsjećam da EK prvo mora u drugoj polovini februara podnijeti jedan izvještaj, da bi onda Evropsko vijeće u drugoj polovini marta moglo donijeti, ja duboko vjerujem u to, političku odluku o otvaranju pregovora s BiH, istakao je Brkić u razgovoru za Fenu.

S komesarom za susjedstvo i proširenje EU Oliverom Varheljijem Brkić je razgovarao o konkretnim potezima koje će BiH poduzeti kako bi ispunili što je više moguće od 14 prioriteta, a na osnovu čega bi Evropska komisija dala pozitivan stav o otvaranju pregovora. Važno je da znati, dodaje Brkić, da ima nekih zemalja članica EU koje neće ići preko preporuke Evropske komisije i zato je važno da ta preporuka bude jasna i koncizna i da se preporuči otvaranje pregovora s BiH.

Samo je šest zemalja s kojima BiH nema viznu politiku usklađenu s onom EU

Jedna od ključnih tema razgovora s evropskom komesarkom za unutrašnju politiku Jilvom Johansom (Ylva Johansson), bila je potpuno usklađivanje vanjske politike BiH s onom EU, pri čemu je posebno naglašen značaj usklađenosti vizne politike, gdje je BiH također napravila značajan iskorak.

- Nekoliko zemalja smo u BiH stavili na viznu listu i sada imamo činjenicu da samo šest zemalja je devijacija, odnosno samo šest zemalja u svijetu s kojima BiH nema viznu politiku usklađenu s viznom politikom EU. Isto tako smo rekli da moramo imati jedan širi regionalni pristup oko daljnjih koraka uspostave viznog režima - navodi Brkić.

Naglašava da o usklađenosti s vanjskom politikom EU govori i to da je Ministarstvo vanjskih poslova stopostotno stalo uz odluke EU o restriktivnim mjerama i svemu onome „gdje nas je EU pozvala da se pridružimo, bez obzira o kojem je pitanju riječ, Ukrajini, Iranu ili nečem trećem“.

- Po mom ličnom i profesionalnom uvjerenju to je naša obaveza i po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ako želite pokazati da ste kredibilan kandidat to pokazujete isključivo djelima. Jedan dio te politike je vizna politika i ne samo u BiH, već u svim zemljama regije treba uložiti dodatni napor i napraviti zajednički iskorak. Temeljni problem je da pokušamo učiniti sve kako ta devijacija vizne politike ne bi utjecala na povećanje ilegalnih migracija koje pritišću granice EU. Za sada takvih nekih većih naznaka nema - naglašava Brkić.

Jedan od razloga njegove posjete Briselu je bio da u razgovorima s dužnosnicima utvrdi je li moguće da u ovom sazivu Evropskog parlamenta da se dođe do odobravanja Plana rasta koji je za BiH i cijelu regiju jako važan zbog značajnih finansijskih sredstava koje uključuje.

- Pojašnjavao sam koliko je važno da se baš to dogodi u mandatu ovog Evropskog parlamenta. Predstojeći izbori za EP će po meni biti historijski jer će pokazati u kojem pravcu Europa uopće ide. Prema rezultatima izbora u pojedinim državama članicama vidi se da to izborno klatno ide udesno. Ja očekujem da evropske institucije budu stjegonoše politike proširenja, jer se pokazalo da je ta politika uvijek kada se događalo proširenje zapravo jačala Evropsku uniju kao takvu. Nama je jako važno da se taj proces nastavi, da probamo ispuniti ono što je predsjednik Evropskog vijeća izgovorio, da 2030. godina bude godina kada će sve zemlje kandidati biti u članstvu. To znači da se i sama EU treba reformirati kako bi mogla primiti nove članice. Očekujem da evropske institucije nastave ozbiljno s tim procesom, a na nama je da svaki glavni grad uvjerimo da EU donosimo dodatnu vrijednost, a ne probleme - poručuje Brkić.

Nova diplomatska predstavništva u Brazilu i Keniji

U razgovoru za Fenu on se osvrnuo i na potrebu rekonstrukcije i nove sistematizacije unutar samog MVP-a.

-Zbog svih geopolitičkih i integracijskih izazova BiH struktura MVP-a u kontekstu pravilnika i sistematizacije mora doživjeti svoje korjenite promjene kako bismo tome mogli i odgovoriti. Morate imati fleksibilnu strukturu unutar ministarstva koja i odgovara pojedinim zahtjevima, direktivama EU koje govore o strukturi tijela javne uprave. Vrlo skoro ćemo to imati i na stolu, jer postojeća sistematizacija je zastarjela, kaže Brkić.

Što se tiče otvaranja i zatvaranja diplomatsko-konzularnih predstavništava, zamjenik ministra ističe da je to u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH te da smo u proteklom razdoblju imali otvaranje nekoliko DKP-a koji se ne prepoznaju u pravilniku i sistematizaciji pa je i to jedan od razloga zašto se ide u njihovu promjenu.

-Mi moramo i svoje vanjskopolitičko predstavljanje fokusirati prema našim ciljevima, a to je punopravno članstvo u EU i po mom uvjerenju punopravno članstvu u NATO-u. To ne znači da trebamo zanemariti ostala područja svijeta. Moramo osigurati da u Latinskoj Americi imamo jedno predstavništvo, da u subsaharskoj Africi imamo predstavništvo. Podsjećam da je toga bilo, ali da je onda Predsjedništvo BiH donosilo neke odluke s kojima se ja ne slažem. Tako da imate cijeli prostor Latinske Amerike bez ijednog diplomatskog predstavništva. U sukcesiji smo dobili zgradu u Braziliji u Brazilu i u tom pravcu će se ići, naglašava Brkić i najavljuje skoro otvaranje diplomatskog predstavništva i u Najrobiju, glavnom gradu Kenije.

Posebnu pažnju, dodaje, treba obratiti prema članicama EU.

-Moramo pokazati svoju ozbiljnost, jer o proširenju se odlučuje u glavnim gradovima svih zemalja članica i jako je važno da mi ove limitirane ljudske i materijalne resurse fokusiramo tamo gdje nam je najvažnije. Mislim da boljom organizacijom, ne nužno povećanjem broja državnih službenika, možemo doći do toga da imamo predstavništva tamo gdje je naš najveći interes - kaže Brkić.

Spominje i primjer nekih zemalja iz bližeg okruženja, poput Albanije, gdje također još nije riješeno pitanje punog diplomatsko-konzularnog predstavljanja, a trebalo bi.