Godišnji pad izvoza industrije skoro za petinu samo ilustrira osjetljivost bh. ekonomije, koja je ovisna o mnogo faktora, kazao je za „Avaz“ predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić. Svaki poremećaj na globalnom tržištu, posebno na prostoru EU, direktno se odražava na domaće, izvozno orijentirane kompanije, a značajan finansijski pad izvoza svakako traži reakciju.
Smanjenje privredne aktivnosti
- Uzrok smanjenja izvoza je smanjenje privredne aktivnosti u EU, kao glavnom izvoznom partneru bh. kompanija. Nemamo precizne podatke, ali veliki dio izvoza odnosio se na čelik iz Mitala, a znamo da je prošla godina bila godina zastoja ove vrste proizvodnje. Izvoz električne energije je također bio ranije značajniji. U ovakvoj situaciji bitno je da nadležne institucije slušaju glas privrede, da se istražuju i ispituju eventualne posljedice unaprijed više godina, a ne da se čeka – kaže Jašarspahić.
Smanjenje broja upita za ponude od glavnih igrača u globalnim lancima snabdijevanja danas uzrokovat će manji broj narudžbi i ugovorenih poslova za naše kompanije.
- U tom slučaju je vrlo bitno da kompanije pokušaju da pronađu druga tržišta, da se promovišu što više na međunarodnih sajmovima, da se o kvalitetu bosanskohercegovačkih proizvođača čuje. S druge strane, značajno je da se u budžetima resornih ministarstava ostavlja prostora za podršku svakoj vrsti poboljšanja poslovanja - uvođenju novih tehnologija, inovacijama, energetskoj efikasnosti, svemu što može voditi ka boljoj produktivnosti i dodatnim zapošljavanjima – ističe Jašarspahić.
Pomoć diplomatske mreže
Jašarspahić potvrđuje da bi mreža diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu mogla pomoći prevladavanju krize, jer, kako kaže, diplomatija postoji i zbog promocije domaćih proizvoda i ekonomskih potencijala.
- Mislim da se u svakom pojedinačnom sektoru treba razmotriti koji su to strateški proizvodi i koja su to strateška tržišta na koja bi ih bh. proizvođači mogli izvesti. Nama to i dalje ostaju zemlje EU, ali i EU je široko područje, a osim toga imamo mogućnost otvaranja bilateralnih razgovora s drugim tržištima u Mediteranu – sjeverna Afrika, Turska, Grčka, Italija, Španija, jer taj prostor ima kapacitet – dodaje Jašarspahić.