UOČI LOKALNIH IZBORA

Zašto je važno povećanje izbornog cenzusa: Nove stranke niču kao gljive poslije kiše

Cilj malih stranaka nije preuzimanje kompletne vlasti, nego prelazak praga od tri posto i trgovanje nakon toga

Da ljudi bez legitimiteta odlučuju o sudbinama drugih. Facebook

6.2.2024

Nakon sastanka u Bakincima kod Laktaša pojavilo se više verzija dokumenta o onome što je dogovoreno, ili načelno dogovoreno, u zavisnosti od toga ko je interpretator tog događaja.

Jedna od stvari koje su spomenute u tim dokumentima su izmjene Izbornog zakona, a u kontekstu njih i povećanje cenzusa za lokalne izbore na četiri, a za opće na pet posto.

Tri stranke

Ovo je jedna od najznačajnijih stavki koje bi trebalo implementirati uoči lokalnih izbora i koja bi spriječila da ljudi bez legitimiteta odlučuju o sudbinama drugih.

Taj prag bi vjerovatno trebao biti i veći, pogotovo za lokalne izbore, no očito da su se tu u obzir uzele i specifičnosti države, odnosno da u određenim sredinama postoje i povratničke zajednice kojima će ovo omogućiti da budu parlamentarne.

Eventualno usvajanje ovakvog prijedloga dovelo bi do toga da bi formiranje novih stranaka, pogotovo onih lokalnog karaktera, koje se pojavljuju pred svake izbore i formiraju se s jednokratnim ciljem, postalo besmisleno.

Iako je tek početak godine, već smo svjedočili najavama formiranja tri nove stranke, i to sve tri na području Zeničko-dobojskog kantona. Jedina priča koja prelazi domete lokalnog karaktera je formiranje stranke Naprijed Šemsudina Mehmedovića, koji je, nakon dugo vremena, izašao iz SDA.

U toku je i formiranje Hrvatskog demokratskog saveza, stranke koju će predvoditi zastupnik u Skupštini ZDK iz Žepča Ivo Tadić, a koja je nastala kao posljedica raskola unutar HDZ-a oko toga ko treba biti partner u ovom kantonu. U Zenici je formirana i politička stranka Pokret, koju su osnovali oni koji su napustili BHI-KF, stranku gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

Osim toga, mediji u RS navode da bi predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banja Luka Vlado Đajić mogao formirati svoju stranku ukoliko ne bude kandidat za gradonačelničku poziciju, što, prema svemu sudeći, neće biti jer je to mjesto, ukoliko ne bude promjena, planirano za ministra finansija BiH Srđana Amidžića.

Takve stranke su svjesne da nemaju izglede za osvajanje vlasti, ali to i nije njihov cilj. Jedini cilj je prijeći prag od tri posto i onda dobro trgovati. Često o većinama u vijećima odlučuje jedan glas, a ove stranke zbog toga dobiju mnogo više nego što zaslužuju.

Interesno povezani

Takve stranke najčešće imaju nestabilno članstvo, koje je interesno povezano i promjene bilo kakvih okolnosti koje bi ugrozile njihove privilegije znače i napuštanje te stranke. Zbog toga je prisutan i veliki broj nezavisnih vijećnika, kojih u većini općina ili gradova ima više nego vijećnika u klubu najjače stranke.

Usvajanje ovog prijedloga bi sigurno smanjilo ovu praksu, no pitanje je da li će se, uz ovaj prijedlog, eventualno usvojiti i neki drugi nakaradni prijedlozi koji bi promijenili suštinu izbornog procesa, poput toga da mandat pripada stranci, da se ukidaju preferencije i da je obavezno glasanje.

Vijećnici bez legitimiteta

Prema trenutnom cenzusu, primjera radi, u općini gdje ima 20.000 ljudi s pravom glasa, uz standardnu izlaznost od oko 50 posto, za ulazak u općinsko vijeće je potrebno 300 glasova. Ukoliko ta stranka tijesno prijeđe cenzus, a ima, recimo, punu listu od 30 ljudi, realne su šanse da se u vijeću nađe neko ko ima 50 glasova.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.