Ovih dana se intenziviraju aktivnosti oko usvajanja izmjena Izbornog zakona BiH, gdje bi trebalo, pored dopuna koje se odnose na tzv. integritet izbornog procesa i načina izbora članova CIK-a, korigirati i dosadašnji način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, saopćeno je iz Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH).

- To bi, također, bilo u skladu s načelom legitimnog predstavljanja čime se Ustavni sud BiH detaljno bavio u odluci U-23/14 poznatijoj kao predmet Ljubić - naveli su iz HNS-a BiH.

U saopćenju se navodi kako je predsjednik HNS-a Dragan Čović dostavio bošnjačkim političkim predstavnicima prijedlog izmjena u načinu izbora članova Predsjedništva BiH s teritorija Federacije BiH.

Bio na ocjeni pred Ustavnim sudom

Kako je pojašnjeno, predložen je jedan dodatni kriterij za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i to da je uz najveći broj glasova potrebna i minimalno jedna pobjeda u nekom od kantona s hrvatskom većinom. Izbor bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva bi ostao isti kao i do sada.

- U pojedinim medijima se moglo vidjeti kako bošnjački politički predstavnici, dominantno opozicioni (SDA), ali i iz redova trojke, potaknuti mišljenjem i nekih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, nastoje korekciju u izboru hrvatskog člana Predsjedništva usloviti izmjenama Ustava BiH. 

Međutim, i jednima i drugima je izgleda promaklo to što je ovaj prijedlog izmjena u izboru članova Predsjedništva BiH već bio na ocjeni pred Ustavnim sudom BiH - rekli su iz HNS-a.

Podsjetili su da je u aprilu 2022. godine Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH na koji je Klub Bošnjaka u Domu naroda PS BiH uložio zahtjev za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda.

Sastavni dio predloženih izmjena

Sastavni dio tada predloženih izmjena Izbornog zakona BiH je upravo i tekst koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH koji je sada ponovo predložen od HNS-a i dostavljen trojci.

- Ustavni sud BiH je 26. maja 2022. godine, razmatrajući zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine, usvojio odluku U-14/22 gdje u tački 47. stoji: "Ustavni sud zaključuje da Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda" - saopćeno je iz HNS-a.

Dakle, dodaju iz HNS-a, dio teksta izmjena Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva koji će se naći u proceduri pred Parlamentom BiH već ima 'zeleno svjetlo' Ustavnog suda BiH s jasnim stavom da ne postoji ugrožavanje vitalnog interesa Bošnjaka.

- Vjerujemo kako će ovo donekle smanjiti nepotrebna i neargumentirana protivljenja izmjenama Izbornog zakona, gdje se u dijelu koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva uvodi dopunski kriterij koji ni na koji način ne utječe na izbor ostalih članova Predsjedništva BiH - poručili su iz HNS-a BiH.

Prijedlog HNS-a

U nastavku pročitajte prijedlog Hrvatskog narodnog sabora za izbor članova Prejsedništva BiH:

Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački spisak za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.

Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata s koje je izabran kandidat ako:

- dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Livanjski i Posavski. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.

- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa odredbama stava 3. tačka a) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Kanton 10 (Livanjski) i Posavski. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.

- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa odredbama stava 3. tačke a) i b) ovog člana, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, livanjski i Posavski. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov.

- Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran u skladu sa odredbama stava 3. tačke a), b) i c) ovog članka, onda je izabran hrvatski kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH.

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije RS – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u RS. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Podsjetimo, mandat članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine traje četiri godine.