Krajem prošle godine sve zemlje u regiji krenule su s trendom povećanja plaća profesionalnim vojnim licima. Ministarstva odbrane, kao servisi koji po formaciji imaju najveći broj uposlenika, ujedno su i najveći potrošači budžeta u svim zemljama regije.
Značajne razlike
Prosječna plaća profesionalnog vojnika u regiji se kreće ovako: Vojska Srbije oko 500 eura, Hrvatska vojska 1.500 eura, Oružane snage BiH oko 1.300 maraka (oko 650 eura) te Vojska Crne Gore oko 680 eura.
Između zemalja regije postoje značajne razlike u veličini i sastavu oružanih snaga pa se tako razlikuju i plaće profesionalnih vojnih lica, odnosno vojnika, podoficira, oficira i generala.
Najveći aktivni vojni sastav u regiji ima Srbija sa 22.500 ljudi, druga je Hrvatska sa 14.836 i treća je BiH s 11.400 pripadnika. Dodatno, tu su i Sjeverna Makedonija sa 6.850, Slovenija 5.889 te Crna Gora s 1.720 pripadnika u aktivnom sastavu.
Ispod standarda
U Ministarstvu odbrane Srbije plaće profesionalnih vojnih lica su dugo vremena bile ispod svakog standarda.
Prema svim parametrima, najniža je plaća profesionalnih vojnika iz Vojske Srbije, pri čemu je u toku značajno povećanje postojećeg broja profesionalnih pripadnika. Naravno, svako povećanje sastava za sobom vuče cijeli niz troškova personala, odnosno plaća kroz osnovicu, putne troškove, naknade za odvojeni život i sve ostale dodatke.
U tom pogledu, BiH stoji najlošije, s obzirom na to da 98 posto budžeta za odbranu BiH odlazi na troškove personala, pri čemu i zemlje regije imaju neznatno bolje parametre.
Vojni rok i profesionalizam
Uvođenje vojnog roka u zemljama regije dodatno će opteretiti budžete ministarstava odbrane, pri čemu povećanje plaća profesionalnih vojnika neće biti moguće provesti. Na postojeći profesionalni sastav će se dodati i sastav personala na služenju obaveznog vojnog roka, čime će rast budžeta biti usmjeren na troškove personala i održavanje infrastrukture značajnije negoli na projekte modernizacije i nabavke opreme i tehnike.