Na današnji dan 1910. godine, rođen je Šukrija Pandžo, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih dječijih pisaca. U rodnom Ulogu kod Kalinovika završio je osnovno školovanje, učiteljsku školu u Mostaru, a književnost i francuski jezik na Višoj pedagoškoj školi u Beogradu.

Poeziju je počeo pisati još kao srednjoškolac, a mnogi ga svrstavaju, osim u dječije, i u zavičajne pisce, jer opisani događaji u njegovim djelima oslikavaju kraj u kojem je rođen i nostalgiju za djetinjstvom. U zavičaju je Šukrija nalazio poticaje i inspiraciju za pjesme i priče o dječacima i djevojčicama na njihovom trnovitom životnom putu.

Osnovne teme ovog pjesnika malih radosti i tuga, jesu djeca sa sela, njihovi prvi susreti s gradom, sumnje, nedoumice i strahovi od nepoznatog.

Osnivač emisije „Veselo veče“

Prije zaposlenja kao nastavnik u Sarajevu radio je kao učitelj i nastavnik u raznim seoskim školama, a bio je, 1947. godine, i direktor Bihaćke gimnazije. Sve to vrijeme bio je angažiran na poboljšanju školstva u Bosni i Hercegovini. Godine 1948., postao je urednik u Kulturnoj redakciji Radija Sarajevo, gdje je radio do penzioniranja. Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije "Veselo veče", kao i Udruženja književnika BiH.

Pandžo je proživio režime triju država: Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ali njegova djela krasi specifičan izraz, koji se nije prilagođavao niti podilazio vlastodršcima. Prvenstveno mu je bilo stalo do njegovog intimnog univerzuma, do želje da se nametne isključivo skladnom i iskrenom pjesmom ili pričom. Slikovitom lakoćom pripovijedanja izražavao je privrženost zemlji, prirodi i ljudima, ostajući dosljedan i izvan vremena, vezujući se za zavičajne pejzaže i oživljavajući svijet djetinjstva viđen očima učitelja, đaka i roditelja. To najbolje potvrđuje njegova knjiga priča “Samo još kosovi zvižduću”, koja je obavezna lektira u osnovnim školama.

Titov orden zasluga za narod

I Pandžine novele su, poput pjesama, jednostavne, čitljive, s opisom življenja u bosanskohercegovačkom specifičnom ambijentu. Likovi u njegovim pričama često idu rubom nesreće koja im predstoji, kao teško promjenljiva životna sila.

Prateći teške sudbine svojih junaka, on je pretakao svoja osjećanja u riječi, tumačeći psihologiju mladih u dodiru s novim, njima nepoznatim svijetom, opisujući njihov veliki strah pred čudima tog realnog svijeta. Upravo zbog te Šukrijine fenomenalne vještine pripovijedanja života, njegova djela, zastupljena u dvadesetak knjiga raznih antologija i zbornika, pronašla su svoje mjesto u bosanskohercegovačkoj bogatoj književnoj riznici: „Pjesme“, „Razgovori“ - pjesme za djecu, „Ljudi smo“ - pripovijetke, „Samo još kosovi zvižduću“ - priče za djecu, „Bliže su postale zvijezde“ - pjesme za djecu, „Iznad gore vjetri zbore“ - pjesme za djecu, „Poezija“, „Zeleni strah“ - priče za djecu, „Na kraju puta“ - pripovijetke, „Dobro mi došli“ - pjesme za djecu, „List na putu“ - pjesme za djecu.

Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH, za zbirku pjesama „Razgovori“ (1954.) i zbirku priča „Samo još kosovi zvižduću“ (1961). Savjet RTV Sarajevo mu je, 10. aprila 1970. godine, dodijelio spomen-plaketu kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna iste godine Josip Broz Tito mu je dodijelio Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

Velikan pisane riječi Šukrija Pandžo preminuo je u 75. godini, 30. maja 1984. u Sarajevu.

Umrla Marija Kotromanić, unuka bosanskog bana Stjepana I

1403. - Umrla Marija Kotromanić, unuka bosanskog bana Stjepana I, kćerka jednog od njegovih sinova - Ninoslava, bana Stjepana II ili Vladislava, pouzdano se ne zna kojeg. Neki izvori je nazivaju sestrom prvog bosanskog kralja Tvrtka I (što bi njenim ocem činilo Tvrtkovog oca Vladislava) ili navode Vladislava kao njenog oca, drugi sestrom ugarsko-poljske kraljice Elizabete (što bi njenim ocem činilo Elizabetinog oca Stjepana) ili je nazivaju kćerkom bana, dok treći tvrde da je ona bila kćerka Ninoslava. Karlo IV (car Svetog Rimskog Carstva) dogovorio je njen brak s helfenštajnskim grofom Ulrihom kako bi podigao njegov status u društvu. Brak je sklopljen prije 26. aprila 1352. godine. Međutim, Marija i njen muž su vodili vrlo rasipan život, te je dinastija Helfenštajn ubrzo počela propadati, bili su prisiljeni prodavati svoj teritorij kako bi otplatili dugove. Godine 1372., Marija je ostala bez muža, koji je ubijen. S njim je imala dvoje djece, helfenštajnskog grofa Fridrika I i kćerku Beatriciju.

1521. - Portugalskog moreplovca u službi Španije Ferdinanda Magelana (Magellan), vođu ekspedicije koja je dokazala da je Zemlja okrugla, ubili su urođenici na filipinskom ostrvu Maktan. Prvi je ispitao jugoistočne obale Južne Amerike, a kod Ognjene zemlje otkrio je moreuz između Atlantskog i Tihog okeana, nazvan Magelanov moreuz. Poslije njegove smrti ekspedicija je nastavila put i oplovila Planetu, vrativši se 1522. u Španiju sa samo jednim brodom i 18 ljudi - od pet brodova i 270 mornara, koliko ih je 1519. krenulo na put.

1737. - Rođen engleski historičar Edvard Gibon, čije je sedmotomno djelo "Opadanje i propast Rimskog carstva", u kojem je obuhvatio historiju Rima i Romeje od drugog do 15. vijeka, jedno od najznačajnijih u svjetskoj historiografiji.

1791. - Američki pronalazač Semjuel Finli Breze Morze (Samuel Finley Breese Morse), konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znakove na daljinu, rođen je na današnji dan. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Prvi telegraf je pušten u rad 1844. na liniji Vašington - Baltimor. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje od tačaka i crtica, nazvanu Morzeova azbuka.

1820. - Rođen engleski filozof i sociolog Herbert Spenser, koji je nastojao da sistematizira sve oblasti iskustva na osnovu pojmova razvitka, prilagođavanja i progresa i smatrao da je osnovni zadatak filozofije da otkriva zakone važeće za sve oblasti društvene i prirodne zbilje. Prije Čarlsa Darvina (Charles) počeo je da razvija evolucionistička shvatanja. Djela: "Sistem sintetičke filozofije", "Uvod u studije sociologije", "Faktori organske evolucije", "Klasifikacija nauka", "Autobiografija".

1915. - Umro ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma, čije je stvaralaštvo zasnovano na teozofskoj koncepciji svijeta. Djela: kompozicije za orkestar "Božanstvena poema", "Prometej", "Poema ekstaze", klavirski preludijumi, sonate, etide.

Rođen Irfan Horozović, bh. književnik i dramatičar

1947. - Rođen Irfan Horozović, bosanskohercegovački književnik i dramatičar. Bio je odgovorni urednik u izdavačkoj djelatnosti „Novog glasa“ u Banjoj Luci, te urednik u igranom programu Federalne televizije i glavni urednik časopisa „Život“. Dramski tekstovi su mu izvođeni na radiju („Šesta smrt Benjamina Talhe“, „Zadovoljština“, „Kuburović“, „Posuđena rečenica“), u teatrima („Ružičasta učiteljica“, „Soba“, „Pehlivan Arif Tamburija“, „Šeremet“, „Proba“, „Tri Sabahudina“) i na televiziji („Šeremet“). Neki od tih tekstova prevedeni su i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Jedna adaptacija knjige „Talhe“ nazvana „Priče iz Šedrvanskog vrta“ postavljena je u Rimu.

1998. - Umrla En Deklo (Anne Desclos), francuska književnica, poznata i pod svojim pseudonimima Dominique Aury i Pauline Réage. Nakon završenih studija na Sorboni, bavila se novinarstvom do 1946. godine, kada uzima pseudonim Dominique Aury i počinje da radi u izdavačkoj kući „Gallimard“. Nakon seksističke opaske svog poslodavca da nijedna žena ne može napisati dobar erotski roman, En se naljutila i pod pseudonimom Pauline Reage izdala, 1954. godine, komercijalno uspješan roman "Priča o devojci O.". Zbog eksplicitnosti djela, autorica i izdavač su završili na sudu. Da je autorica tog djela, priznala je tek 40 godina nakon objave u intervjuu za časopis “New Yorker”.

2023. – U 79. godini umro Džeri Springer (Jerry Springer), legendarni američki televizijski voditelj i bivši gradonačelnik Sinsinatija. Od 1991. do 2018. Džeri je snimio 27 sezona hit tok šoua „The Jerri Springer Show”, koji je bio poznat po svojim kontroverznim temama i često po tučama među gostima.