Zapaljiva retorika sve je prisutnija u javnom prostoru zahvaljujući neodgovornosti političara, ali i dijela korisnika društvenih mreža koji svojim komentarima, dezinformacijama i falsifikatima pokušavaju širiti mržnju i koriste svaku priliku za to. Vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda kaže da je prirodno da se građani BiH plaše sukoba.

Neka građani ne nasjedaju

- Prirodno je da se ljudi boje sukoba, ali rat u BiH ne odgovara nikome, osim ruskoj imperijalnoj politici i našim kriminalcima na pozicijama moći, koji bi se u tom slučaju povukli na svoje rezervne pozicije u nekim drugim zemljama. Za razliku od 90-tih, kada su karte bile nešto drukčije posložene, kapaciteta za rat u BiH niko nema. Zapad je previše uložio u stabilizaciju BiH da bi to sad EU i NATO prepustili nekom haosu u kojem bi konačno profitirala samo Rusija – kaže Prlenda.

On ne isključuje mogućnost pokušaja blokade državnih institucija, pa i oružanih incidenata, ali naglašava da je važno da građani ne nasjedaju na bilo kakve provokacije.

- Da budu dobri sa svojim susjedima i da se ne povode za svačijim izjavama ili lažnim vijestima. Vremenom su građani u BiH izgubili suosjećanje za probleme i patnje onih drugih. To uvijek lako iskoriste oni kojima je zajednički život i uređena država prepreka na putu njihovih zlih projekata i težnji. Važno je da im se to ne dopusti i svi se od toga moramo braniti, ali humanim i nenasilnim sredstvima i u okvirima postojećih institucija – ističe Prlenda.

Komentirajući žestoku diplomatsku, pa i borbu koja izlazi iz okvira diplomatije, oko Rezolucije u Srebrenici, Prlenda kaže da velikosrpska politika ne priznaje genocid zato što je uvijek zloupotrebljavala činjenicu da je srpski narod u Drugom svjetskom ratu bio žrtva genocida.

- Srbi u NDH bili su žrtve pogroma, za što danas imamo pravni pojam genocida. Međutim, činjenicu da je srpski narod pretrpio genocid velikosrpska politika je zloupotrebljavala pri agresiji na Hrvatsku i BiH, jer projekt borbe za tuđe teritorije pravdan je navodnom težnjom da se zaštite srpski građani od toga da im se u Hrvatskoj i BiH genocid ne ponovi. Ista zamjena teze koristi se i danas. 

Grčevita borba

Kad bi ta politika priznala da je u Srebrenici počinjen genocid, ona osjeća da bi istovremeno oslabila svoju poziciju za neke buduće velikosrpske projekte, jer bi se postavljalo logično pitanje - otkud vam pravo da insistirate na nečemu za što je kriva neka prošla generacija, kad ste vi slično priredili drugima u ovoj generaciji? Od tuda ta grčevita borba protiv priznavanja genocida u Srebrenici, koja ide do te mjere da se daju izjave kako se odbija živjeti na istome prostoru s drugima. To koristi Rusija, koja uvijek čini sve što može da destabilizira BiH i ovu regiju. 

Jednog dana kad BiH, pa i Srbija, uđu u EU i NATO, utjecaj Rusije na ovom prostoru bit će sveden na minimum. Zato Rusija koristi sve načine da ometa razvoj i jačanje države BiH i njezin pristup euroatlantskim integracijama. Društvene mreže za to su vrlo povoljno tlo i važno je da građani ne vjeruju u svaku glupost koju vide na društvenim mrežama – kaže vojnopolitički analitičar Antonio Prlenda.