U novoj političkoj krizi i zastoju na putu EU integracija sve se češće postavlja pitanje postoji li koalicija na državnom nivou.

Lideri stranaka daju različite odgovore, jedni nisu sigurni, a drugi već navode imena odgovornih ako saradnja bude prekinuta.  

15 mjeseci

- Mislim da koalicija postoji i da moramo nastaviti raditi kao u posljednjih 15 mjeseci. Sve drugo je pogrešno - kaže za „Avaz“ državni ministar pravde Davor Bunoza.

Novi test u vidu izmjena Izbornog zakona BiH danas je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Iako nije usaglašen, Bunoza ga je kandidirao zato što je, kako kaže, svaki bitan zakon u posljednjih 15 mjeseci i po nekoliko puta bio na dnevnom redu prije usvajanja.

- Radi se o djelimično usaglašenom tekstu, a specifično je da je, šest dana nakon što je postavljen na e-konsultacije, visoki predstavnik donio izmjene i dopune koje reguliraju tehnički integritet. Međutim, u izmjenama visokog predstavnika se jasno navodi da je zakon privremenog karaktera, odnosno dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH u istom tekstu ili uz izmjene i dopune. Dakle, ostavljena je mogućnost da se mijenja - kaže Bunoza.

Ne slaže se s ocjenom da se predloženim izmjenama stvara zasebna izborna jedinica za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.  

- U okviru postojećeg Ustava nastojimo osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva, jer činjenica je da u praksi postoji problem. I u postojećem Izbornom zakonu imate u Zastupničkom domu BiH posebne izborne jedinice koje se sastoje od nekoliko kantona, pa i općina iz drugih kantona, da uvijek postoji uz većinu i određeni dodatni uvjet, npr. entitetska većina. Dodatni uvjeti uz većinu nisu nikakva novost u našem izbornom procesu, jer postoji legitiman cilj koji se želi postići - ističe Bunoza.

Pet kantona

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet kantona, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednom kantonu.

- Legitiman cilj je vrlo jasan, da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, imaju vezu s članom Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci u FBiH s bošnjačkim, odnosno Srbi iz RS sa srpskim članom Predsjedništva - dodaje Bunoza.

Raspodjela mandata

Na kritike da se promjenom količnika za raspodjelu mandata nastoje povećati šanse većim strankama da dobiju značajno veći broj pozicija u kantonalnim parlamentima, odgovara da ove izmjene predstavljaju provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojom je precizirano da predstavljanje konstitutivnog naroda u Domu naroda mora biti što preciznije i jasnije.

- Izmjenama količnika nastojimo osigurati da predstavljanje konstitutivnih naroda, ne samo Hrvata već Bošnjaka ili Srba, bude što preciznije i adekvatnije. Ne radi se o izbacivanju „malih stranaka“, nego postizanju što preciznijeg predstavljanja u Domu naroda i ne radi se uopće o drugim zakonodavnim tijelima kako se to pogrešno plasira u javnosti - ističe Bunoza.

Na dnevnom redu danas je i Zakon o sudu BiH o kojem još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem drugostepenog suda i određivanjem nadležnosti za krivična djela počinjena na teritoriji jednog entiteta.