Nakon prošlogodišnjeg vanjskotrgovinskog deficita, koji je iznosio više od 11 milijardi KM, dramatičan pad izvoza bh. ekonomije nastavljen je i u periodu januar – april ove godine.
Jasna razlika
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 5,32 milijarde KM, što je za 8,3 posto manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza 9,29 milijardi maraka i za 5,6 posto je viša u odnosu na period januar – april prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je na niskih 57,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 3,97 milijardi KM.
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM i za 24,7 posto je manji nego u istom razdoblju 2023. U zemlje EU izvezli smo 3,96 milijardi KM ili 7 posto manje nego lani.
- Ovi podaci ukazuju na pogoršanje trgovinskog balansa, a posebno zabrinjavajući je pad izvoza u zemlje CEFTA za 24,7 posto, dok je uvoz iz tih zemalja ostao gotovo nepromijenjen. Smanjenje izvoza u zemlje EU za 7 posto, uz istovremeni porast uvoza za 6,3 posto, također doprinosi nepovoljnom trendu - kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Ljiljan Veselinović.
Ekonomska kriza
Pad izvoza BiH posljedica je smanjenja potražnje za nekim proizvodima i ekonomske krize u Evropi, posebno na glavnim izvoznim tržištima, poput Njemačke. Loš trend može trajati privremeno, kaže profesor Veselinović, ali trenutna situacija zahtijeva poduzimanje mjera koje bi stimulirale izvoz.
- Kao što su unapređenje konkurentnosti domaćih proizvoda, diversifikacija izvoznih tržišta i poticaji za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda, koji se mogu plasirati i na stranim tržištima – ističe Veselinović.
Stala i Njemačka
Salih Lemeš, generalni direktor “Alternative” iz Sarajeva, jednog od najvećih proizvođača termoizolacionih panela, krovnih i fasadnih limova i prateće građevinske galanterije, kaže da na tržišta koja su u padu, poput Njemačke ili Srbije, izvozi i više nego ranije.
- Imamo u BiH nekoliko firmi koje prave modularne kuće, a mi ih pratimo našim materijalima i sve su u naglom usponu. Čak se i domaće tržište budi, iako je proljeće uvijek bilo “tiše”. Stanogradnja u Njemačkoj je ozbiljno stala zbog visokih kamata, pa je zakočila i prodaju namještaja, uslužne i druge djelatnosti - kaže Lemeš.
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM.
